Srbi traže od Medveda da se ekshumiraju i njihove žrtve iz II. svjetskog rata, evo što on na to kaže
Ministarstvo hrvatskih branitelja postupa isključivo temeljem nečije prijave. Očekujem da netko saznanja o ovim mjestima prijavi nadležnom tijelu, a to je najbliža policijska postaja, rekao je potpredsjednik Vlade Tomo Medved.
Svake godine u ovo vrijeme, pripadnici srpske zajednice u Hrvatskoj održavaju na prostoru Požeško-slavonske županije komemoracije u spomen na žrtve »krvavog kolovoza« 1942., kada su ustaše pobile više stotina njihovih sunarodnjaka, piše Novi list.
Počele su te komemoracije 4. kolovoza u selima Toranj i Dereza, u srijedu su na redu bili Japaga i Branešci, jučer Kusonje, a završavaju u nedjelju u Sloboštini. Politički predstavnici Srba u Hrvatskoj s kojima smo razgovarali traže da se Ministarstvo hrvatskih branitelja angažira u ekshumaciji i obilježavanju i tih stratišta iz Drugog svjetskog rata, a ne samo kad su u pitanju mjesta gdje su partizani likvidirali Hrvate. Posljednji je takav slučaj bio jama Jazovka, iz koje su djelatnici resora kojem je na čelu potpredsjednik Vlade Tomo Medved, zajedno s drugim državnim službama, od 13. do 17. srpnja ekshumirali posmrtne ostatke 814 osoba, od kojih je dio tu pogubljen i bačen 1943., nakon bitke za Krašić, a dio u danima po završetku Drugog svjetskog rata. Zamjenik gradonačelnika Pakraca Nikola Ivanović, potpredsjednik Srpskog narodnog vijeća, koji je bio prisutan na svim spomenutim komemoracijama, smatra da će u sljedećem razdoblju, u sklopu pokrenutih pomirbenih procesa, »s Ministarstvom hrvatskih branitelja biti u mogućnosti otvoriti temu i srpskih žrtava iz Drugog svjetskog rata«.
– Posebno tamo gdje su spomenici devastirani, uništeni ili maknuti, odnosno na mjestima kao što su Japaga, Dereza, Kusonje, gdje civilne žrtve nisu nikada ekshumirane. Mislim da je to civilizacijsko i kršćansko pitanje i da nevine žrtve trebaju biti ekshumirane i dolično sahranjene, a spomenici obnovljeni, rekao nam je Ivanović.
Ali, ministar hrvatskih branitelja Medved kazao nam je da on i njegovi ljudi ne mogu ništa učiniti sve dok netko policiji ne prijavi da se na nekom lokalitetu nalaze posmrtni ostaci žrtava iz Drugog svjetskog rata. Tako to, tvrdi, regulira Zakon o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, donijet u mandatu Vlade Zorana Milanovića.
– Mi postupamo isključivo temeljem nečije prijave. Dakle, očekujem da netko saznanja o ovim mjestima prijavi nadležnom tijelu, a to je najbliža policijska postaja, poslije čega slijedi propisana procedura. Eksumaciju i Jazovke i prije nekoliko mjeseci kod Brdovca radili smo zato što je to netko prijavio, pa smo to uvrstili u plan rada našeg Ministarstva. Tim ekshumacijama uvijek nazoči policija, koja obrađuje posmrtne ostatke, rekao nam je Medved.
Kad smo njegove riječi prenijeli Veljku Džakuli, srpskom političaru i aktivistu iz zapadne Slavonije, odlučio je da će prvom prilikom policiji prijaviti stratište u Derezi.
– Tražit ću da se ekshumiraju dva bunara u Derezi, u kojima je, nakon što su zaklani, 1942. skončalo i 12 članova moje obitelji, najavljuje Džakula. Na spomen-obilježju u Derezi, postavljenom 2006., piše da su tu 4. kolovoza 1942. »ustaški zločinci, nakon zvjerskog mučenja, klanja i ubijanja, pobacali u obližnje bunare 120 muškaraca, 64 žene, 37 muške i 28 ženske djece«.
Zakon na koji se poziva Medved predviđa da Ministarstvo hrvatskih branitelja ekshumaciju žrtava iz Drugog svjetskog rata može provesti i »ako to zahtijeva javni interes, a kad se pravosudna tijela odrede nenadležnima«. Na internetskoj stranici Ministarstva navode se brojevi telefona na koje se mogu javiti svi koji posjeduju određene informacije o žrtavama iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. Također se precizira da se postupak istraživanja grobnica žrtava iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja pokreće prijavom fizičke ili pravne osobe Ministarstvu hrvatskih branitelja, ali i »vlastitim istraživanjima Ministarstva hrvatskih branitelja«. Ekshumacija i premještaj posmrtnih ostataka obavljaju se u slučajevima »kada je to u javnom interesu«. Ministarstvo hrvatskih branitelja moralo bi, znači, utvrditi je li, primjerice, vađenje posmrtnih ostataka Srba iz bunara u Derezi u javnom interesu.
Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac tvrdi da razgovori s koalicijskim partnerima iz HDZ-a o ovoj temi već traju.
– Zainteresiranoj javnost dugo je poznato da Srpsko narodno vijeće i SDSS posebnu pažnju posvećuju hiljadama devastiranih ili uništenih spomen-grobnica, spomenika i memorijalnih kompleksa žrtvama okupacijskih i kvislinških režima u razdoblju prije i tijekom Drugog svjetskog rata na području današnje Hrvatske. To je počelo s koalicijskom Vladom Ive Sanadera i i njegove nasljednice Jadranke Kosor. U posljednjih deset godina, zbog dominacije revizionističkih i negacionističkih politika, takva programska suradnja s vladama nije nastavljena. SNV i SDSS su to radili svojim raspoloživim sredstvima, obnovljali spomenike i istraživali i čuvali mjesta stradanja. U ovom mandatu započeli smo razgovore o ovoj temi, posebno se usmjeravajući na neka faktički i simbolički najbolnija mjesta, ističe Pupovac, prenosi Novi list.
