Srbin i najpoznatiji lovac na naciste napali Stepinca: ‘Ako izgube u Ukrajini, kreću na Balkan’
Srpski povjesničari, pravoslavna crkva, ali i i političke strukture Srbije već godinama se protive da se nekadašnji zagrebački kardinal Alojzije Stepinac proglasi svetim, piše Dnevno.hr.
Protivljenju da Vatikan Stepinca, koji sada ima status blaženika, proglasi svecem pridružio se ovog tjedna i Efraim Zuroff, izraelski povjesničar i direktor centra “Simon Wiesenthal”. On je na tribini u Banja Luci, koju je organizirala Akademija znanosti i umjetnosti Republike Srpske, izjavio kako Stepinac “nikako ne zaslužuje biti proglašen svecem”.
Komentirajući rečeno na tribini, kritike je putem beogradskih Novosti uputio i srpski povjesničar Ljubodrag Dimić koji je naglasio kako proces kanonizacije Stepinca nije obustavljen.
‘Radi na pokatoličavanju Ukrajine’
“Proces proglašenja Stepinca za sveca je trenutno obustavljen, ali kada dođe novi papa, proces će vjerojatno biti nastavljen”, smatra Dimić i nadodaje:
“Taj proces za Katoličku crkvu veoma je bitan, jer oni žele za sveca proglasiti Papu Pija XII., koji je stolovao u Vatikanu za vrijeme Drugog svjetskog rata, ali prije njega treba kanonizirati neku osobu iz toga perioda, a Stepinac je za to najpogodniji.”
Dimić smatra i da je proces kanonizacije Stepinca sada zaustavljen i zbog vanjskopolitičkih okolnosti, u koje ubraja jačanje islamskog faktora, migracije, ali i rat u Ukrajini. Prema njegovom mišljenju, rezultat ukrajinske krize biti značajan za dalji tijek procesa u vezi sa Stepincem.
“Zapadni svijet zajedno s Vatikanom sada se bavi Ukrajinom. Radi na pokatoličavanju stanovništva, jačanju Ukrajinske pravoslavne crkve, približavanju ove države Vatikanu i nemaju vremena baviti se ovim prostorom”, rekao je Dimić.
“Međutim, ukoliko izgube u Ukrajini i tu ne postignu uspjeh, otvorit će Balkan, jer bi bio veliki rizik da sve ostane na porazu. Ako dožive poraz u Ukrajini, trebat će im pobjeda na Balkan.”
Inače, proces kanonizacije Alojzija Stepinca godinama opterećuje odnose Srpske pravoslavne crkve i Katoličke crkve. Stepinac je proglašen blaženim, a Rimokatolička crkva je pokrenula i proceduru njegove kanonizacije, čemu se SPC žestoko usprotivila, jer ga smatra odgovornim za zločine koji su počinjeni nad Srbima u Hrvatskoj za vrijeme NDH i Ante Pavelića.
“Svi do sada poznati dokumenti neumoljivo su svjedočili o blagonaklonom stavu koji je imao prema ustaškom pokretu i njegovim prvacima“, navodi Dimić. “Bilo je poznato ushićenje sa kojim je nadbiskup zagrebački dočekao i pozdravio formiranje NDH, davao bezrezervnu podršku i blagoslov ustaškom vodstvu, nastanak NDH smatrao Božjom milošću, nalagao svećenstvu da gorljivo i s oduševljenjem podrži novonastalu državu – Svetu Hrvatsku.”
Rekao je i kako se među dokumentima koji ovo potvrđuju nalaze i dva pisma koja je Stepinac slao u Vatikan, a čiji je sadržaj diskriminirajuć za nadbiskupa i instituciju koju je predstavljao.
“Ono što se iz njih vidi i što je za povjesničare najznačajnije, svakako predstavlja nedvosmisleno jasan stav Stepinca prema genocidu nad srpskim narodom“, kaže Dimić. “Ta pisma su potvrdila ono što su povjesničari suštinski znali, ali su se oko uloge nadbiskupa Stepinca prema progonu, likvidaciji, prekrštavanju Srba na prostoru NDH, često sporili u skladu sa vlastitom vjerskom i nacionalnom pripadnošću”.
