Srpski glumac pokazao pravo lice: Uzimao novac od HAVC-a 10 godina, sada huška na Hrvate

U mrzilačkom protuhrvatskom ispadu poznatoga srpskog glumca i producenta Lazara Ristovskog, koji se dogodio početkom veljače na konvenciji Srpske liste u Zvečanu, nije bilo ničega što mnogo puta dosad nismo doživjeli od uglednika i intelektualaca iz susjedstva: posljednjih godina zaredalo je prisvajanje bastiona hrvatske baštine srpskoj kulturi (od cijele dubrovačke književnosti do samoga štokavskog jezika), koji se redovito događaju na nacionalističkim skupovima, konvencijama i kongresima.  U Zvečanu je Lazar Ristovski, međutim, ipak prešao granicu do koje dopire (prilično rastezljiva) tolerancija kulturne scene u Srbiji: tamošnja je Udruga filmskih producenata u javnom priopćenju zaista oštro osudila izjave svoga uvaženog kolege, poručivši da umjetnici trebaju biti predvodnici kulture dijaloga, zajedništva i pomirenja, a ne promotori podjela i sukoba. Što je Lazar Ristovski točno rekao da je zaslužio da njegov ispad uspoređuju s mračnim primjercima retorike devedesetih? I što ga je navelo da preuzme retoriku Vučićeve propagandne mašinerije koja za masovne prosvjede protiv korupcije, nepotizma i nasilja u Srbiji krivi Hrvate?

Njegovo je obraćanje prije svega imalo svrhu osuditi prosvjednike, no najoštriji je žalac upućen Hrvatskoj – koja javnim novcem obilato financira filmske projekte Ristovskog. “Svi oni koji mjesecima po Srbiji dižu krvave ruke po ulicama, po fakultetima i kazalištima, ej, po kazalištima, po svetom mjestu, zaboravljaju one krvave ruke koje su protjerale 250.000 Srba iz Krajine, iz Hrvatske, zaboravljaju krvave ruke do laktova koje su pobile stotine tisuća Srba u Jasenovcu”, poručio je Ristovski na okupljanju koje je bilo nalik na mitinge iz ranih devedesetih.
Baš je taj dio glumčeva govora pobudio reakcije. “Posebno osuđujemo gospodina Ristovskog zbog njegovih riječi (o Hrvatskoj): smatramo da je korištenje takve zapaljive retorike u javnom diskursu neodgovorno i opasno, nedostojno kulturnog djelatnika koji bi trebao doprinositi smirivanju, a ne poticanju tenzija”, stoji u priopćenju Udruge filmskih producenata Srbije.

Ono što ispad Ristovskog čini licemjernim jest činjenica koju cehovsko udruženje producenata detaljno obrazlaže: gospodin Ristovski je, naime, putem svoje producentske kuće Zillion Film, ostvario ukupno 13 koprodukcija s Hrvatskom i za sve je dobio proračunska sredstva. Za devet hrvatskih filmova dobio je financijsku potporu u Srbiji, uključujući sljedeće naslove: “Južina” (2023.), “Blok 62” i “Bumbarov let” (2021.), “Sveta obitelj” (2020.), “Plavi cvijet” (2019.), “Koja je ovo država” (2017.), “S one strane” (2014.), “Narodni heroj” i “Svećenikova djeca” (2013.), dok je za četiri srpska filma dobio financiranje u Hrvatskoj: “Bijeli lavovi” (2009.), “Dnevnik mašinovođe” (2014.), “Pijavice” (2015.), “Suučesnici” (2022.). U tim koprodukcijama Zillion Film je od Filmskog centra Srbije (FCS) i Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) osigurao gotovo 800.000 eura.

Neočekivano ponašanje

Što na sve ovo kaže Hrvatski audiovizualni centar (HAVC)? Ravnatelj Chris Marcich kaže da je posrijedi “neočekivano ponašanje čovjeka koji je niz godina surađivao s Hrvatskom a da nije dao nikakve naznake ovakvog mišljenja”. “To je poticanje mržnje, za to nema prostora u suradnji. Naši su mehanizmi financiranja takvi da umjetnički savjetnici predlažu financiranje projekata koji se prijave, ali savjestan savjetnik sigurno će vrednovati i činjenicu da čovjek koji javno potiče mržnju ne može biti partner”, poručio je Marcich.

Osim što su hrvatski građani putem HAVC-ovih natječaja za financiranje godinama podržavali filmove Lazara Ristovskog, on je u Hrvatskoj i toplo primljen i nagrađivan na vodećim festivalima. Kao producent i glumac više je puta gostovao na Pulskom filmskom festivalu, gdje je 2016. godine primio i nagradu za najbolju mušku ulogu u filmu “S one strane” Zrinka Ogreste, a 2005. za ulogu u filmu “San zimske noći” Gorana Paskaljevića. Iako je, dakle, u HAVC-u njegov ispad doživljen kao neočekivan iskorak iz karaktera, u domovini je Ristovski prepoznat kao, jezikom naših najistaknutijih političara – rektalni alpinist. Oportunizam je Ristovskog vodio kroz karijeru i omogućio njegovim projektima da, neovisno o tome tko je na vlasti, budu uvijek obilato financirani.

Tako je godine 2012., prije izbora, Ristovski snimio video podrške za svoga kandidata u utrci za srpskog predsjednika – Borisa Tadića. Video je još dostupan na YouTubeu. U njemu Ristovski agilno poziva glasače da glasaju za Borisa Tadića: “Moramo u nedjelju pokazati da smo profesionalci, da smo odgovorni. Moramo izaći na izbore i glasati za predsjednika profesionalca – Borisa Tadića – 1!”. Podsjetimo, Tadićev protukandidat, koji je tada i pobijedio, bio je Tomislav Nikolić iz Vučićeve Srpske napredne stranke. No Ristovski nije građane pozivao na podršku SNS-ovu kandidatu, nego njegovu oponentu.

Promjena kaputa

Aleksandar Vučić ubrzo nakon toga postao je ministar obrane u novoj srpskoj vladi, a 2014. i premijer. Uskoro je Ristovski, metaforički rečeno, presvukao kaput: kao gorljivi obožavatelj Vučića 2017. govorio je na konvenciji SNS-a u beogradskoj Areni i rekao kako će Vučić sigurno biti predsjednik Srbije. Predviđanje se ostvarilo već u svibnju 2017. Krajem 2023., prije izvanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji, Ristovski je bio jedan od potpisnika liste SNS-a pod nazivom “Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane”. Tada je Ristovski reagirao na “ProGlas”, otvoreno pismo kojim su ugledne javne osobe, među njima i kulturnjaci iz svijeta filma poput Svetlane Cece Bojković i Dragana Bjelogrlića, pozvale građane na izlazak na izbore.

“Uzmite se u pamet, intelektualci”, poručio je tada Ristovski u objavi koju je poantirao rečenicom: “Dalje se neću oglašavati ma koliko me pljuvali, kao što ste to činili svih ovih godina moje podrške Vučiću.” Podrška koju je Ristovski dao Vučiću honorirana je njegovim plasmanom na listi SNS-a na redovnim parlamentarnim izborima. Postao je saborski zastupnik, odnosno “poslanik u Skupštini Srbije”, ali je četiri mjeseca poslije, bez obrazloženja, podnio ostavku.

Srpski mediji pisali su kako se Ristovskom itekako isplatila podrška Vučiću. Kao primjer navodilo se kako je 2019. grad Novi Sad, na natječaju na kojemu je dijelio ukupno 108 tisuća eura za filmske projekte, upravo filmu “Ime naroda” koji je producirala kompanija Zillion Films Lazara Ristovskog dodijelio 87 tisuća eura. Ostatak je podijeljen na 12 preostalih projekata. Dvije godine prije, Zillion Films dobio je od Filmskog centra Srbije gotovo 350 tisuća eura za film “Kralj Petar Prvi” koji je režirao njegov sin Petar Ristovski. Lazar Ristovski tada je otvoreno rekao kako filma ne bi bilo da nije bilo Aleksandra Vučića. “Kad kažem podrška predsjednika Vučića, nije on došao i dao mi novac, nego je u razgovorima s RTS-om došlo do toga da RTS mora stati iza toga”, naveo je glumac tada.

Zabranio korištenje

Nije ovo prvi put da Hrvatska daje novac filmašima koji otvoreno iskazuju netrpeljivost prema njoj. Neki od najvećih skandala u povijesti HAVC-a vezani su upravo za financiranje protuhrvatske propagande. “15 minuta – masakr u Dvoru” naziv je skandaloznog dokumentarnog filma u dansko-hrvatskoj produkciji kojemu je HAVC 2016. godine dodijelio 250.000 kuna proračunskog novca. U filmu o ubojstvu deset mentalnih bolesnika 8. kolovoza 1995., samo desetak metara od baze danskog bataljuna UNPROFOR-a koji nije spriječio zločin, okrivljuje se ni manje ni više nego Hrvatska vojska. Nakon što je izbio pravi medijsko-politički skandal, film je u Dansku vraćen na doradu. HAVC je zabranio korištenje materijala, pravdajući se da prvotno prikazana verzija nije bila konačna.

Hrvoje Hribar, tadašnji ravnatelj HAVC-a, rekao je tada da je to trebao biti film o pasivnosti UNPROFOR-ova danskog bataljuna. “Scenarij je u mnogome drugačiji od onoga koji smo mi odlučili sufinancirati.” Prema njegovim tadašnjim riječima, u distribuciju je film bio pušten nezakonito. Unatoč tomu, HAVC nije reagirao nakon prikazivanja filma na Sarajevskom filmskom festivalu. Ipak, njegova je daljnja distribucija zaustavljena.