Statistika Plenkovićeve ex vlade o korupciji: Brojke su značajno narasle u drugom mandatu

Udio korupcijskih kaznenih djela u gospodarskom kriminalitetu u razdoblju 2020. – 2023. iznosi 18,3 posto, a u razdoblju 2016. – 2019. godine je iznosio 13,1 posto, piše u izvještaju Ministarstva unutrašnjih poslova. U oba je razdoblja 2019. godine zabilježen najviši udio korupcijskih kaznenih djela u ukupnoj masi gospodarskih kaznenih djela  

Prigodom aktualne primopredaje vlasti dobili smo i najnoviju priliku da saznamo kako stoje stvari s korupcijom u Hrvatskoj i to iz perspektive Ministarstva unutrašnjih poslova. Dakle, ne radi se o paušalnoj ocjeni političara ili pak rezultatu ankete o percepciji korupcije u Hrvatskoj nego o konkretnoj, „uhvaćenoj“ korupciji, da tako kažemo.

MUP,  naime, u svom izvještaju, među ostalim, govori o svojim rezultatima u suzbijanju gospodarskog kriminaliteta i korupcije, odnosno o „sprječavanju nanošenja štete državnom proračunu i repersivnim aktivnostima koje imaju antikoruptivni karakter“.

Skok u razdoblju 2020.-2023.

Evo što iz toga možemo saznati o „uhvaćenoj“ korupciji u Hrvatskoj za trajanja zadnje dvije vlade koje je vodio Andrej Plenković. Svakako, udio korupcijskih kaznenih djela se prema MUP-ovoj statistici – a ne samo percepciji javnosti –  povećao u zadnje četiri godine. Ako se pak gleda godina po godina, onda je za koruptivna djela  posebno „hot“ bila 2019. godina.

Naime, kako se kaže u izvještaju MUP-u, udio korupcijskih kaznenih djela u gospodarskom kriminalitetu u razdoblju 2020. – 2023. iznosi 18,3 posto, dok u razdoblju 2016. – 2019. iznosi 13,1 posto.  „Posebno je bitno za istaknuti kako je 2019. godine zabilježen najviši udio korupcijskih kaznenih djela u ukupnoj masi gospodarskih kaznenih djela, pa i u odnosu na 2014. godinu u kojoj je do sada zabilježen najveći udio korupcijskih kaznenih djela te iznosi 19 posto“, stoji u izvješću MUP-a.

Ukupno 19.562 kaznena djela gospodarskog kriminala i korupcije

Obrazlažu pritom da takvi rezultati pokazuju da su uloženi znatni napori u sprječavanju korupcije u području javne uprave, zdravstva, pravosuđa, obrazovanja, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu države, te zaključuju da treba nastaviti na podizanju svijesti građana o važnosti prijavljivanja koruptivnih kaznenih djela.  

U izvještaju se napominje i da zbog složenosti i dugotrajnosti kriminalističkih istraživanja korupcijskih kaznenih djela dolazi do oscilacija u broju prijavljenih kaznenih djela na godišnjoj razini.

Inače, ukupno gledano, broj kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta i korupcije u razdoblju od 2020. do 2024. godine iznosio je 19.562 kaznena djela, a od toga je u prva pri mjeseca 2024. godine prijavljeno 1018 kaznenih djela. Ukupno utvrđena materijalna šteta kaznenim djelima iz ovog područja kriminaliteta u 2022. godini iznosila je 2.677.556.140 kuna (protuvrijednost 355.372.770,59 eura) dok je 2023. godine iznosila 4.884.500.677 kuna odnosno 651.266.757 eura, što predstavlja porast od 82,38 posto.

U četiri godine šteta za proračun 1,7 milijardi eura U MUP-u ističu da se uspješnost borbe protiv gospodarskog kriminaliteta i korupcije najviše  vidi kroz iznos materijalne štetu ostvarene tim kaznenim djelima, pa navode da je od 2020. do 2024. godine ona iznosila 1.683.313.401 eura, dok je u razdoblju od 2016. do 2019. godine iznosila 804.053.528 eura, što je porast  od 109 posto. Dodaju da je samo u prva tri mjeseca ove godine materijalna šteta prouzročena tim kaznenim djelima iznosila 35.489.343 eura. Potom analiziraju proračunske gubitke uzrokovane zlouporabama sustava PDV-a i prijevarama s njim u vezi  – tumače da unutar EU-a nema graničnih kontrole za trgovinu, a izvoz robe i usluga u drugu državu članicu je izuzet iz sustava PDV-a, pa se na tu robu i usluge porez ne naplati ni u državi u kojoj se one isporučuju ni u državi u kojoj se konzumiraju. U razdoblju od 2019. pa do 2022. godine bio je prisutan trend „uglavnom kontinuiranog povećanja kaznenih djela koja su povezana sa PDV prijevarama, dok je za razdoblje 2022. – 2023. primjetan blagi pad“, kažu. U nastavku govore o korupciji.