STJEPAN ŠTIMAC: Sve opet miriše na devedesetu

Teško je povjerovati da je netko bez njegovog znanja i dozvole mogao gasiti struju i mikrofone nogometašima i Thompsonu 2018. i 2022. No zaigrala „mečka“ pred vratima pa se i on odvažio očitati bukvicu slaviteljima genocida nad 16 000 Hrvata u onom genocidu koji oni nazivaju Ustanak u Srbu.

I gle čuda, više nema priče o tomu da ustaše ruše Hrvatsku kad se slavi i pjeva na Trgu bana Jelačića, sad je sve lijepo i normalno, a kako drukčije i kad je bilo drukčije? U svim masovnim proslavama nikad nije bilo niti jednog jedinog incidenta, djeca idu na Trg i nitko se ne boji za svoju djecu, a da je ikad bilo riječi o rušenju vlasti i države izgledalo bi to drukčije. I zašto bi Hrvati rušili svoju državu? Kad su Hrvati rušili svoju državu? No dobro, ovo samo da pokažem koliko su bizarna bila ona opanjkavanja hrvatskog naroda da ustašuje i ide na Trg dizati bunu.

Ali vremena su sve opasnija, testiranja dizanja bune u Hrvatskoj su u tijeku, malo pomalo, skup ovdje, skup tamo, podrška studentima Srbije, podrška oporbi Srbije koja će doći na vlast. Ta oporba su oni što Vučiću zamjeraju što nije dovoljno četnik i dovoljno ratoboran, da izdaje majčicu Rusiju, Kosovo, Krajinu, a oni će to drukčije, krvoločnije, genocidnije.

Podrška studentima Srbije podrška je onma koji salutiraju Ratku Mladiću, Mili Martiću, Draži Mihailoviću, Klepetanu Draganu, Vojislavu Šešelju, Nikoli Kalabiću, kralju i otadžbini, Putinu, homogenom srpskom svetu. Jer oni dolaze na vlast kad studenti sruše Vučića.

Kakve veze mi imamo sa srbijanskom apsolutno četničkom oporbom? Kakve veze mi imamo s Vučićevim sistemom vladanja Srbijom? A kažu nam da imamo i da moramo podržati zagovaratelje Velike Srbije, deklarirane četnike i četničke vojvode.

Naravno da imamo veze sa Srbijom, ta veza je preko mostova na Dunavu i da smo pametni na vrijeme bi ih minirali i izgradili cordon sanitaire na Dunavu, ali nismo pa će nova „jogurt revolucija“ na mala vrata u Hrvatsku. Mislim da ovaj put čak ima više izgleda nego devedesetih kad nam ju je htio uvesti Milošević. Sad se igra opreznije, ljulja se narod, valja, laže, potiče na bijes prema cijenama, bijes koji će se s vremenom preusmjeriti na vlast, a na kraju i na tu „neuspješnu korumpiranu Hrvatsku“ koja se mora ujediniti sa „uspješnom nekorumpiranom Srbijom“ pa će nam svima biti bolje. Srbija će imati duplo veće plaće, veće nego mi, a mi duplo manje, i svi će biti zadovoljni, jel? Već je počelo balkansko ujedinjenje prosvjeda tobože protiv cijena. Što mi imamo s cijenama u Srbiji?

No, kako rekoh na početku priče, lukav je Plenković i shvatio je što se iza brda valja pa je, gle čuda velikoga, stao na hrvatsku stranu i sad više nismo ustašoidi, ustašluk, ruštelji države. Sad smo (naši mladi) ljepota i domoljublje, ljubav, što smo oduvijek i bili samo što to anacionalni i apatridi nisu htjeli vidjeti. Sad smo i jedina brana zlu koje se u tišini i sjeni valja prema Hrvatskoj.

Mislim teško je povjerovati da se u Hrvatskoj može dogoditi tako veliki prevrat, ali tako to ide, malo po malo, narod se brusi i pali, a onda kad kolovođe u tijeku borbe promijene metu teško je i nemoguće zaustaviti revoluciju zapaljenih masa pa sluđena masa zapali svoju kuću i pobije svoje ukućane.

Iskreno, ni ja sebi ne vjerujem da je ovo moguće, a opet, znam da je sve moguće i da ne bi bio prvi put da nas okupira 20 % onih koji mrze sve hrvatsko. Uz tih 20 % koji bi nas odreda sutra ubijali za novu jugovnoslaviju još je tu i nekih 20 % kukavica sa stockholmskim sindromom koji ih se boje pa bi im se pridružili. Prvi korak je preuzimanje vlasti u Hrvatskoj od strane onih koji nikad nisu htjeli Hrvatsku i koji nikad niti jednu lijepu riječ nisu imali za Hrvatsku i Hrvate, a dalje kako bude. Dobro ne bi bilo sigurno.

Teška su vremena, Putin „strpljivo“ goni svoje i ne postoji sila koja će mu stati na put. Mislim postoji, ali to bi bio kraj i za Rusiju i za tu silu, ili bi jednostavno zajednički spalili i podijelili Ukrajinu, što je vjerojatno cilj od početka. U svakom scenariju u budućnosti Rusija može samo snažiti, jer slabija od ovoga danas ne može biti, a to snaženje će poljuljati i nekoliko država između Srbije i Ukrajine, država koje već sad pružaju žestoki otpor Zapadu.

Trump također goni svoje i doslovno je ekonomski zaratio sa svim američkim saveznicima, usput prijeti i oružanim intervencijama prema saveznicima, te okupacijom nekoliko suverenih savezničkih zemalja. Ne treba biti naročito inteligentan da se shvati kako će u tom ludilu proći Hrvatska koja Trumpu može poslužiti samo kao moneta za potkusurivanje. Kad se Trump i Putin dogovore oko podjele Ukrajine mijenja se i slika Europe. Europa je već sad svedena na ostatke ostataka, a kad se potpišu „Pekinški ugovori“ slijedi „spašavaj se tko može“.

Tko je nama ovdje prijatelj? Nitko! Njemačka je uništena ekonomski i moralno otkad ju je preuzela Stasi ekipa iz DDR-a. Ta ekipa nama nikad nije bila prijatelj, što je još pogubnije, još su nam manje prijatelji njemački desničari koji po uzoru na Hitlera iz nekog razloga mrze Hrvatsku, a vole Srbiju. Tu je ljubav objasnio Nikolaj Velimirović, SPC-ov svetac koji je rekao da je Hitler napokon nadošao na učenje svetog Save - genocidni nacizam. Mi smo, naravno, neprijatelji takvima. Francuska nam također nikad nije bila prijatelj i to što su nam prodali Rafale nije nikakav dokaz da nas vole, već su bacili udicu znajući da će se srbijanski diktatorčić svemirčića obezumiti i pristati na sulude cijene samo da ima još bolje i novije zrakoplove od Hrvata. Profit je jedini francuski interes što se tiče i nas i njih. Ali, ako budu morali birati između Hrvatske i Srbije jasno je koga će izabrati.

I tu se vraćamo na Plenkovića. Ima jedna zanimljivost u svezi hrvatskih političara plenkovićevog tipa. Naime svi koji su nazivali Srbe braćom i tako se ponižavali, počevši od Stjepana Radića koji je skoro svaki svoj govor prema Srbima počinjao sa „Braćo Srbi“, ubijeni su od "braće Srba" brutalno na ovaj ili onaj način. Radić je izrešetan kao pas čim je ušao u beogradsku skupštinu. Marko Orešković je također ubijen dok je širio ruke da ih izgrli. Stjepan Filipović i njegova dva brata su obješeni. Dr. Šreter je masakriran i ubijen.

Račan je shvatio ovaj princip bratstva i zato je popustio i sakrio se iza Hrvata prepustivši da se mi borimo i za njegov život. Plenković je izgleda isto shvatio da bi, ako se ovako nastavi, netko mogao i s njim trgovati i razmjenjivati ga za kikiriki, pa je, dopuštajući domoljublje kroz ovaj doček na Trgu, poslao jasno i glasno upozorenje onima koji ljuljaju Hrvatsku, da se ne igraju s vatrom jer će gorjeti nebo i zemlja.

Rasčistimo još jednu stvar. Kad govorim o Srbima kao neprijateljima ne mislim na Srbe iz Hrvatske, osim zanemarivo male ratoborne manjine na rubnim područjima Hrvatske, već na srbijansku politiku srpskog sveta koja počiva samo i jedino na genocidu, tu su jednako zločinački nastrojeni i Vučićevi i njegova oporba i SPC kao atomska jezgra toga zla. Studenti su tu samo oruđe u rukama iskonskog zla.

Na istoj liniji s Vučićem i njegovom otadžbinskom oporbom su i jugoslaveni iz Hrvatske (većinom maloumni iskonski zli Hrvati) koji su uvijek spremni počiniti genocid nad Hrvatima koje oni odreda zovu ustašama, bez obzira radi li se o djetetu koje nije ni prohodalo, trudnici, starcu i starici, nenaoružanom muškarcu, svi su ustaše i sve je opravdano poklati pa to i proslaviti svake godine. Tako mi je danas na Facebooku objasnio izvjesni Ivica Miloš.

Vremena su tektonskih geopolitičkih promjena i tko to ne vidi bolje da se ne petlja u politiku. Više nije u pitanju samo puki opstanak na vlasti, što je napokon shvatio i Plenković, polako ulazimo u doba čistog opstanka, a kako svi znamo, u teškim vremenima opstaju samo najspremniji i najodlučniji.

** Stavovi i mišljenja iznesena u kolumnama i komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta Uredništva Portala Dnevnih Novosti već isključivo mišljenje i stavove njihovih autora**