Strani brodovi osramotili Ruse, pratili ih NATO avioni, ruski analitičar: ‘Ovo je presedan!‘

Hladno izignorirali prijetnje

Više od desetak stranih brodova, ignorirajući prijetnje Rusije, u ponedjeljak je prošlo kroz Crno more i uplovilo u ukrajinske luke kako bi se uputilo dalje duž delte Dunava. Brodovi su se kretali Crnim morem u pratnji američkih, talijanskih i rumunjskih zrakoplova. Ovu informaciju prvi je objavio stručnjak za OSINT Marcus Johnson, a zatim su potvrdile i druge publikacije.

"Tri civilna teretna broda - iz Izraela i Grčke, plus jedan s tursko-gruzijskom registracijom - suprotstavili su se ruskoj blokadi Crnog mora i usidrili se u jednoj od ukrajinskih luka u delti Dunava", potvrđuje Forbes.

Brodovi su s uključenim transponderima krenuli od Bospora do riječne luke Izmail pod nadzorom četiri zrakoplova NATO-a - patrolnog zrakoplova američke mornarice P-8, Challengera američke vojske s radarom za skeniranje površine, bespilotne letjelice RQ-4 američkih zračnih snaga i zrakoplova za rano upozoravanje E-3. U blizini su također primijećeni talijanski i rumunjski borbeni avioni (Eurofighteri i F-16, op.a.)

Proboj blokade

Ruski državni mediji do sada su ignorirali pojavu brodova koji prevoze suhi rasuti teret, poput žitarica, u zoni pod kontrolom ruske vojske. U ukrajinskim medijima prelazak brodova kroz Crno more nazivaju "probojem blokade", a mornare koji su odlučili uploviti u ukrajinske luke nazivaju herojima.

Najmanje 16 brodova za suhi rasuti teret, koji su dosad nepomično stajali u neutralnim vodama, sada se kreću prema delti Dunava.

Odatle se očekuje da će otići natovareni ukrajinskim poljoprivrednim proizvodima. Nakon što se Rusija povukla iz sporazuma o žitu, glavna ukrajinska luka Odesa bila je zatvorena za prolaz teretnih brodova, a izvoz žitarica iz države ozbiljno je narušen.

Podsjetimo, 18. srpnja istekao je sporazum o izvozu žitarica, prema kojem se Rusija od prošlog ljeta obvezala deblokirati crnomorske luke kroz koje se izvoze ukrajinski poljoprivredni proizvodi. Turska i UN djelovali su kao posrednici u sporazumu i jamčili su da brodovi, koji će ići u Ukrajinu, neće prevoziti vojni teret. U zamjenu za to, Rusija je zatražila da se ruskoj državnoj poljoprivrednoj banci vrati pristup platnom sustavu SWIFT, uklone ograničenja u opskrbi rezervnim dijelovima za poljoprivredne strojeve i vrate ruska gnojiva na globalna tržišta, uključujući pokretanje cjevovoda amonijaka. Nijedan od tih zahtjeva nije ispunjen. U lipnju je cjevovod amonijaka između Toljatija i Odese, dug oko 2400 kilometara, potpuno oštećen u eksploziji.

Ruska prijetnja

Povlačenjem iz sporazuma Rusija je proglasila brojna pomorska područja u sjeverozapadnom i jugoistočnom dijelu međunarodnih voda Crnog mora privremeno opasnima za pomorski promet.

Kao odgovor na to, Kijev je rekao da će sve brodove koji se kreću prema ruskim crnomorskim lukama ili ukrajinskim lukama pod ruskom okupacijom smatrati potencijalnim prijevoznicima vojnog tereta. Nakon toga je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Veršinin objasnio da se ruska strana namjerava samo raspitati o teretu koji prevoze brodovi u Crnom moru i, ako je potrebno, pregledati ih.

U Rusiji su do sada samo ultra-domoljubni radikali reagirali na pojavu teretnih brodova za suhi rasuti teret u "blokiranim lukama". Vojni analitičar Mihail Zvinčuk na svom Telegram kanalu "Ribar" nazvao je to "testiranjem reakcije Rusije".

"Ako brodovi odluče krenuti prema Dunavu to će, prije svega, pokazati da lučka infrastruktura Ukrajine još uvijek funkcionira. Uzimajući u obzir napad na patrolne brodove bespilotnim letjelicama s ušća Dunava, to je ustvari već činjenica. I drugo, takav scenarij stvorit će presedan za druge zemlje, čiji su brodovi za rasuti teret i kontejnerski brodovi zapeli uz obalu Rumunjske i Ukrajine, da se upozorenja upozorenjima ruskih vlasti mogu slobodno zanemariti", piše Zvinčuk.