STRUČNJAK ISMIJAO VUČIĆA: Da Srbija će stići Hrvatsku, krajem ovog stoljeća ako mi ne budemo radili ništa

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić našao se u velikim problemima nakon što su diljem zemlje izbili prosvjedi zbog načina na koji se njegova zemlja nosi s koronavirusom, ali i niza drugih problema koji su godinama nepremostivi poput ogromne političke korupcije, slabe ekonomije i siromaštva. Kako on i njegova Srpska napredna stranka drže pod kontrolom većinu tamošnjih medija, Vučić ih je, ni prvi ni zadnji put, iskoristio da za svoje probleme okrivi Hrvatsku

Točnije, u nekoliko intervjua srpskim režimskim medijima, Vučić je ponovio svoju staru laž da će Srbija uskoro prestići Hrvatsku po stopi BDP-a zbog čega ‘Hrvatska uzvraća organiziranjem prosvjeda‘. Kako sam kontrolira što će pustiti u medije, najlakše je reći da će Srbija prestići Hrvatsku po stopi rasta BDP-a, no Vučić posve zaboravlja sve ostale relevantne faktore poput veličine cijele ekonomije, BDP-a po glavi stanovnika, strukture i razvijenosti gospodarstva i možda najbolnije točke za Srbe – plaće radnika.

Kako bi u potpunosti razbili njegove mitove krećemo od stope rasta BDP-a koja pokazuje koliko je neko gospodarstvo (vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih i isporučenih, potrošnje, investicija i izvoza) porasla ili se smanjila u roku od godinu dana. Prije korona krize, koja je praktički onemogućila prognoziranje budućih stopa rasta jer nitko ne zna hoće li i kada pandemija popustiti, Srbija je godišnje rasla nešto brže od Hrvatske. Da budemo posve egzaktni, u 2018. srbijansko gospodarstvo raslo je četiri posto, a hrvatsko 2,9 posto.

Same po sebi te brojke ne znače baš puno, sugeriraju da Srbija raste brže od Hrvatske iako je hrvatski BDP u 2018. iznosio 54, a srbijanski 45 milijardi eura. Da se koronakriza nije dogodila i da su u laboratorijskim uvjetima stope rasta ostale na 4,4 i 2,9 posto Srbija bi uhvatila, ili kako je to popularno reći konvergirala prema Hrvatskoj tek 2035. godine – tada bi srbijanski BDP iznosio 86, a hrvatski 85 milijardi eura. Ili još jednostavnije, obje zemlje bi imale jednako veliko gospodarstvo tek za 15 godina.

No znači li to da bi 2035. prosječan Srbin iz Čačka, Zaječara ili Vrnjačke Banje bio jednako bogat i kao prosječan Hrvat? Apsolutno ne, jer se bogatstvo i napredovanje neke zemlje najčešće mjeri BDP-om po glavi stanovnika. Srbija trenutačno ima BDP od 45 milijardi eura, što treba podijeliti s brojkom od sedam milijuna, koliko ta zemlja ima stanovnika, da bi se došlo do cifre od 6400 eura po stanovniku. Toliko je ‘učešće’ svakog stanovnika Srbije u BDP-u, prenosi tportal

Kako stoji Hrvatska? Naših 54 milijardi eura BDP-a podijelimo na četiri milijuna stanovnika i dobijemo iznos od 13.500 eura, što će reći da je u prosjeku Hrvat i više nego dvostruko bogatiji od Srbina, isto kao što je prosječan Nijemac dvostruko bogatiji od Hrvata.

Kada se vratimo na scenarij u kojem Srbija 2035. dostiže Hrvatsku po veličini BDP-a te se obje zemlje nađu na razini od 86 milijardi eura, prosječan BDP po glavi stanovnika u Srbiji iznosit će 12.200 eura, dok će hrvatski biti 21.500 eura, što znači da će za 15 godina prosječan stanovnik Srbije biti siromašniji nego Hrvat danas, jedino će se smanjiti razlika između dvije zemlje. Uz postojeće stope rasta, BDP po glavi stanovnika u Srbiji izjednačit će se tek 2071. godine, kada će u obje zemlje on iznositi oko 60.000 eura, koliko danas primjerice iznosi BDP po stanovniku Danske.

Jasno, sve naše računice počivaju na pretkriznim stopama jer su zbog pandemije koronavirusa sve prognoze drastično promijenjene niti se može reći da bi danas dugoročne prognoze bile pouzdane zbog čega su institucije poput MMF-a, Svjetske banke ili Europske komisije postale vrlo oprezne. Ipak, poznato je da se za Hrvatsku ove godine očekuje pad BDP-a od devet posto, dok Srbiji prijeti znatno manji minus od ‘samo’ četiri posto. Isto tako, Hrvatsku nakon pandemije čeka snažniji oporavak od 7,5 posto u 2021., dok se Srbiji prognozira rast od šest posto.