SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU Hasanbegović: Treba naći obrazac za obilježavanje traumatičnih događanja; Goldstein: Jasenovačka lokacija najveće je grobište Hrvata

Komemoracija i političke podjele: državni vrh opet odvojeno na obilježavanju godišnjice proboja zatočenika ustaškog logora Jasenovac. Koliko je danas u hrvatskom društvu prisutna relativizacija zločinačkog karaktera NDH? Kakav je odgovor državnih institucija na takve pojave u javnom prostoru? To su neka od pitanja na koja se odgovaralo u HRT-ovoj emisiji "Otvoreno". 

Gostovali su ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, potpredsjednik Hrvatskog sabora Furio Radin, Zlatko Hasanbegović ispred Domovinskog pokreta, povjesničar Ivo Goldstein te akademik Zvonko Kusić, posebni savjetnik predsjednika Vlade za društvena pitanja.

Ministrica Nina Obuljen Koržinek na početku emisije komentirala je činjenicu da je ove godine na obilježavanju proboja iz Jasenovca bilo više delegacija. 

"Današnji dan u cijelosti treba posvetiti sjećanju na žrtve i iskazati osudu tih strašnih zločina koji su se dogodili. Današnji dan nije dan za podjele, to smo jasno komunicirali u Jasenovcu i tijekom dana u svim našim izjavama. Treba shvatiti kako se organizira komemoracija. Bilo je jasno da neće biti programa kakav je uobičajen, poslani su pozivi svima onima kojima su i inače pozivani. Usmjereni smo na to da u društvu smanjujemo tenzije i da nalazimo točke zajedništva. U tom smislu mi se smislu nikako mi se ne sviđa što je izgovoreno protiv gospodina Habulina i protiv drugih, nije bilo niti vrijeme niti mjesto", rekla je. 

Zvonko Kusić ističe da se pridaje prevelika pozornost "toj kao nekoj podjeli".

"To je bilo i prije u raznim državnim, važnim događanjima, kada su bili i predsjednik Vlade i predsjednik RH iz stranke. Različite delegacije ne pokazuju različiti stav prema događaju. Jasenovac je jedan simbol i svi ovi koji su došli, oni imaju stav prema Jasenovcu i prema pijetetu koji treba iskazati. Mislim da se previše bavimo time da nisu svi bili u istoj koloni, važno je poruka koja je poslana. Ovo nas samo zamara te se iz vida gubi žrtva kojoj smo se došli pokloniti, rekao je Kusić. 

Furio Radin složio se s akademikom Kusićem da su svi imali isti stav prema žalosti koja se treba pokazati te pijetetu prema žrtvama.

"Problem je što se delegacije međusobno ne slažu, ali ne bih tome pridavao preveliku pažnju. U svakom slučaju da takva tragedija bi zahtjevala da smo zajedno. Inače se sve politizira. Moja idealna situacija je da idu svi zajedno i da poslije nema nikakvih izjava. Niti o tome zašto se išlo tamo, a pogotovo političkih izjava", rekao je. 

Zlatko Hasanbegović ističe da bi to trebala biti građansko-vjerska komemoracija bez političkih govora te bogoslužjem "različitih koncepcija", a zbog čega je on bio napadan kada je bio ministar kulture.

"Ovo danas imali smo prošli put, imat ćemo sljedeći put, sve dok ne dobijemo odgovornu državnu elitu. Treba naći komemorativni obrazac za obilježavanje različitih traumatičnih događanja. Ovo što danas imamo je obezvrijeđivanje žrtve i potomaka žrtava. Domovinski pokret u tom igrokazu nije sudjelovao", naveo je Hasanbegović . 

Ivo Goldstein odgovorio je na pitanje voditelja kada će Jasenovac prestati biti tema političkih prepucavanja.

"Jasenovac nažalost proteklih 76 godina je politička arena. Karte su se malo drugačije promiješale u drugoj polovini 80-tih te onda nakon 1990. Jedna dolična, znanstvena prezentacija osnovnih činjenica jest da je to bio radni logor, ali prvenstveno naglašavam da se radilo o logoru smrti u kojem je život izgubilo između 80 i 100 tisuća ljudi, pri ćemu je Srba bilo najviše, pa Židova i Roma podjednako te potom oko pet tisuća Hrvata.

Jasenovačka lokacija je najveće grobište Hrvata u Drugom svjetskom ratu, veća od Teznog i nekih drugih tamo oko Bleiburga, odnosno na Križnom putu. Činjenica jest da je taj Jasenovac postao simbol stradavanja u Drugom svjetskom ratu. Nažalost, u zadnjih 30 godina osnovne činjenice su pod pritiskom strana umanjivanja ili negiranja genocida ili uvećavanja tih brojki, do 700 tisuća ili milijun. Ta osnovna poruka je bila i motor za agresiju na Hrvatsku 1991. godine. Što je politika više upetljana u povijesna objašnjenja utoliko gore po obje, taj brak je katastrofa. To je ono što bi trebalo prestati", rekao je.