VIJESTI Najčitanije

Suze, strah i vješala u Afganistanu: Talibani obećavaju toleranciju, ali njihovi vojnici provode teror

Suze, strah i vješala u Afganistanu: Talibani obećavaju toleranciju, ali njihovi vojnici provode teror

‘Djelujemo u skladu s šerijatskim zakonom. Ljudima propovijedamo i predajemo poruku na lijep način. Kasnije im govorimo malo grublje‘

Budućnost života u Afganistanu pod vlasti talibana i dalje je pod velikim znakom upitnika za žene, djevojčice i manjine, iako aktualna talibanska administracija insistira kako će poštivati ljudska prava i prava žena.

Talibanska vjerska policija ponovno je na ulicama, no u većini gradova za sada se samo upoznavaju s građanima i pristojno ih pozivaju da se pridržavaju šerijatskog zakona. CNN izvještava kako u gradu Ghazniju stišću ruke prolaznicima i predstavljaju im se.

image
Afganistanka u Kabulu
 Hoshang Hashimi/AFP

Na ophodnji kroz tržnicu u Ghazniju okupili su sve prodavače, i održali im kratko predavanje o šerijatskom pravu. “Odnosite se prema svojim suprugama prema islamskom zakonu,” kazali su im, “i pazite da se pokriju.”

Državna zgrada ružičastih zidova u istom gradu donedavno je služila kao sjedište Ministarstva za ženska pitanja. Danas je to Ministarstvo za promoviranje vrlina i sprečavanje poroka. CNN-ovi novinari razgovarali su s čelnikom novog ministarstva, Mawlavijem Abdullahom Mohammadom, koji im je objasnio kako je njihova uloga potaknuti Afganistance da prigrle islamističku vladavinu, te da postoje stroga pravila kako to učiniti.

“Djelujemo u skladu s šerijatskim zakonom,” kazao im je Mohammad. “Prvo, obavijestimo ljude o dobrim djelima. Propovijedamo im, i predajemo im poruku na lijep način. Drugi put, isto tako im ponovimo. Treći put, govorimo im malo grublje.”

image
 Elise Blanchard/AFP

Pravila za djelovanje policije tiskana su u maloj knjižici s plavim koricama, koja je podijeljena svim službenicima. Mohammad uvjerava novinare kako je zgrabiti nekoga za ruku, istući ga ili mu poslati pismo upozorenja protiv pravila Islamskog Emirata. “Ako je netko to učinio, to je čin samonametanja,” kazao je.

No, situacija na terenu je, barem za sada, daleko od idealne. U glavnom gradu Kabulu, vjerska policija pretukla je muškarca Wahida jer je “nosio zapadnjačku odjeću” i jer je na mobitelu imao fotografije muškaraca. Za CNN je rekao kako je policija znala tući homoseksualce i prije nego što su talibani došli na vlast, no sada strahuje za svoj život.

“Dok su me mlatili, vikali su da sam p**er i da bi me trebalo ubiti,” kazao je Wahid novinarima. “Lica su im bila strašna. Uživali su dok su me tukli.”

Čak i kada postupaju prema pravilima, vjerska policija može biti brutalna. U gradu Heratu, novinarska ekipa vidjela je četvero leševa izloženih javnosti, obješenih lancima za građevinske dizalice. “Otmičare ćemo ovako kažnjavati,” stoji na natpisu koji je visio jednom od leševa s vrata.

Leševi četvorice muškaraca optuženih za otmicu postavljeni su visoko iznad javnih prostora u gradu, kako bi ih građani mogli dobro vidjeti. Za neke od njih, prizor je dobrodošao, jer vjeruju kako će brutalno kažnjavanje zaustaviti učestala kidnapiranja u toj provinciji.

image
 Elise Blanchard/AFP

Za žene, ključno je pitanje hoće li se moći i dalje obrazovati - što je bio jedan od rijetkih neupitnih uspjeha zapadne intervencije u Afganistanu. Prošlog su mjeseca talibani objavili kako će se nastava u razredima iza šestog održavati samo za dječake.

U gradu Lashkar Gah, jedina knjižnica za žene i djevojke je zatvorena, njezini prozori razbijeni, a knjige oštećene. Mlada medicinska sestra Homaira Nawrozi, vlasnica knjižnice, knjige je kupovala vlastitim novcem, a u kolekciji od oko 800 knjiga nalazili su se raznovrsni tekstovi, od islamskih i kulturnih knjiga do djela koje se bave ženskim pravima i pravima djece.

Najviše ju muči što ne zna hoće li više ikad moći otvoriti svoju knjižnicu. Danas je jedina knjižnica u gradu pod upravom lokalnog Ureda za kulturu i informacije, i jedini posjetitelji su muškarci. Čelnik ureda naglasio je za AFP kako je ta knjižnica “otvorena za sve,” a potom je odbio odgovoriti uključuje li to i žene.

Afganistanski ministar vanjskih poslova Amir Khan Muttaqi pozvao je u Dohi u utorak međunarodnu zajednicu da surađuje s talibanskim vlastima, uvjeravajući ih kako će oni tako moći zaustaviti nesigurnost i pozitivno surađivati sa svijetom, no odbio je prihvatiti bilo kakve obaveze po pitanju obrazovanja djevojaka.

Muttaqi se branio od pitanja novinara činjenicom da je Islamski Emirat na snazi tek nekoliko tjedana, te da ne može još provesti reforme koje cijela međunarodna zajednica nije uspjela u 20 godina. “Imali su mnogo financijskih resursa i snažnu međunarodnu podršku, no u isto vrijeme vi od nas tražite da provedemo sve reforme u dva mjeseca,” pitao je Muttaqi.

Čelnik UN-a Antonio Guterres pozvao je talibane u ponedjeljak da prestanu kršiti svoja obećanja, te da dopuste ženama raditi i omoguće pristup svim razinama obrazovanja za žene i djevojčice. Čak osamdeset posto afganistanskog gospodarstva je neformalno, a u njemu žene imaju presudnu ulogu. Guterres je istaknuo kako se bez rada žena afganistanska ekonomija i društvo nemaju šanse oporaviti.

image
 Elise Blanchard/AFP

Unatoč tome, pozvao je međunarodnu zajednicu da pomognu Afganistancima bez da izravno pomažu talibanima, kako bi spriječili kolaps gospodarstva i prekid svih osnovnih usluga, poput zdravstva. Novac bi, predložio je, mogao biti proslijeđen kroz agencije UN-a i kroz zakladu UN-ovog programa za razvoj, te kroz neprofitne udruge u Afganistanu.

Čelnici najbogatijih svjetskih država okupljenih u inicijativu G20 dogovorili su u utorak kako će poslati humanitarnu pomoć Afganistanu, no da to ne predstavlja službeno priznanje talibana kao legitimnih vlasti u toj zemlji.

Ta će pomoć biti nemoguća bez neke vrste suradnje s talibanima, kazao je talijanski premijer Mario Draghi, koji trenutačno predsjeda skupinom G20. “Moramo prihvatiti da ćemo ih procijeniti prema onome što rade, a ne onome što govore,” naglasio je.

Europska unija, koja je već ranije obećala poslati 300 milijuna eura hitne pomoći Afganistanu kako bi se izbjegla nestašica hrane i gašenje najosnovnijih usluga, podigla je svoje obećanje na milijardu eura, koje će biti uplaćene Afganistanu, ali i susjednim državama, koje su opterećene velikim brojem afganistanskih izbjeglica posljednjih tjedana.

Među njima su brojne manjine koje strahuju od talibanskih vlasti, žene, djevojke, bivši humanitarci, borci za ljudska prava i mnogi koji su surađivali sa zapadnim organizacijama i vladama, ali i velik broj umjetnika, poput glazbenika.

image
 Wakil Kohsar/AFP

Jedan od njih, Noman Khan, za Al Jazeeru je kazao kako su talibani provalili u njegov studio u Jalalabadu, pobacali sve instrumente u kontejner na cestu, polili ih benzinom i zapalili. “Mogao sam jedino plakati,” kazao je 22-godišnji Khan.

Mladi, 15-godišnji pjevač Gulwali Shah kaže kako su talibani prijetili svim glazbenicima. “Rekli su mi da sam prestar da pjevam,” kazao je Shah. Poručili su mu da, ako želi, može pjevati himne u čast proroka Muhameda. Inače, mora prestati pjevati i raditi glazbu. Afganistan je napustio prerušen u prosjaka, a pakistanski graničar pustio ga je u zemlju kada mu je pokazao YouTube snimku svojeg nastupa.

Pakistan više ne želi primati izbjeglice iz Afganistana. Pakistanski ministar informacija Fawad Chaudhry kazao je da još uvijek pomažu “ranjivim skupinama”, pogotovo ako su pojedinci već osigurali prolazak do treće zemlje.

image
 Hoshang Hashimi/AFP

“Učinili smo to, evakuirali smo novinare i afganistansku žensku nogometnu ekipu,” kazao je. “A sada i glazbenike koji nam dolaze. Ranjivim skupinama pomažemo. U kontaktu smo s talibanskim vlastima.”

Izvori iz pakistanskih vlasti kazali su za Al Jazeeru kako se radi o prešutnom dogovoru. Iako postoje pravila ponašanja za talibansku policiju i borce, talibanski vođe svjesni su da ih se mnogi neće pridržavati, i stoga dopuštaju bijeg onima koje obični članovi vjerske policije ne bi prihvatili - sve sa ciljem boljeg dojma u međunarodnoj javnosti.

U konačnici, talibani stvaraju Afganistan u kojem se nitko neće buniti na brutalnost policije i boraca, jer će svi koji bi mogli biti njihove žrtve pobjeći. Gdje će završiti deseci tisuća tih izbjeglica, vrijeme će pokazati.

Izvor:jutarnji.hr/Foto:AFP

Autor: Ivan Fischer/ Foto: Wakil Kohsar

#Afganistan #Talibani #prava žena

Više iz kategorije: VIJESTI

14. RUJNA 1991. – JNA PREDAJE TEŠKO TOPNIŠTVO U SREDIŠTU ZAGREBA: Hrvatska dobila haubice od 203 mm

14. RUJNA 1991. – JNA PREDAJE TEŠKO TOPNIŠTVO U SREDIŠTU ZAGREBA: Hrvatska dobila haubice od 203 mm

Na današnji dan 1991. JNA je predala haubice 203 mm u Zagrebu. Otkrijte izazove osposobljavanja američkih M115 haubica za obranu Hrvatske u Domovinskom ratu.

prije 1 h
KREATIVNO RJEŠENJE Trumpov čovjek otkrio gdje su zapeli pregovori: 'Ostatak sporazuma praktički je spreman'

KREATIVNO RJEŠENJE Trumpov čovjek otkrio gdje su zapeli pregovori: 'Ostatak sporazuma praktički je spreman'

Jared Kushner, izaslanik Donalda Trumpa, otkrio je da su pregovori o miru u Ukrajini zapeli zbog teritorijalnog spora u Donbasu. SAD traži 'kreativno rješenje'.

prije 1 h
4.000 TONA STRELJIVA U HRVATSKIM RUKAMA: Kako je 14. rujna 1991. skladište Prečec promijenilo Rat za vojarne

4.000 TONA STRELJIVA U HRVATSKIM RUKAMA: Kako je 14. rujna 1991. skladište Prečec promijenilo Rat za vojarne

Otkrijte kako je 14. rujna 1991. godine skladište Prečec kod Dugog Sela, s 4000 tona streljiva, preuzeto bez ispaljenog metka i promijenilo tijek Rata za vojarne.

prije 1 h
Požarište na Braču proteže se do 40 kilometara: 235 vatrogasaca i dalje na terenu

Požarište na Braču proteže se do 40 kilometara: 235 vatrogasaca i dalje na terenu

Stanje na velikom požarištu na Braču znatno mirnije, ali 235 vatrogasaca i dalje nadzire područje od 40 km. Izgorjelo preko 4000 hektara. Detalji intervencije.

prije 1 h
35 GODINA OD OSLOBAĐANJA HUMKE: Garešnica poziva branitelje i građane

35 GODINA OD OSLOBAĐANJA HUMKE: Garešnica poziva branitelje i građane

Garešnica obilježava 35. obljetnicu oslobađanja radio-relejnog centra Humka. Pridružite se braniteljima i građanima u odavanju počasti 15. rujna 2026.

prije 2 h
14. rujna 1991. Zločini agresorske srpske vojske (Hrvatska Kostajnica) – Srbija organizirala 50 koncentracijskih logora za Hrvate Najčitanije

14. rujna 1991. Zločini agresorske srpske vojske (Hrvatska Kostajnica) – Srbija organizirala 50 koncentracijskih logora za Hrvate

14. rujna 1991. obilježava pad Hrvatske Kostajnice. Čitajte o zločinima srpske agresorske vojske, odvođenju Hrvata u 50 logora i strašnim patnjama civila.

prije 2 h
Korčula danas završava obilježavanje 35 godina svojih ratnih postrojbi

Korčula danas završava obilježavanje 35 godina svojih ratnih postrojbi

Svečanom akademijom u Korčuli završava obilježavanje 35. obljetnice osnutka ratnih postrojbi. Prisjetite se ratnog puta branitelja Korčule i Pelješca na Južnom bojištu.

prije 2 h
Hrvatske snage 14. rujna 1995. slomile obranu VRS-a na drvarskom pravcu

Hrvatske snage 14. rujna 1995. slomile obranu VRS-a na drvarskom pravcu

Saznajte kako su hrvatske snage 14. rujna 1995. slomile obranu VRS-a u operaciji Maestral, prodirući prema Drvaru i Oštrelju. Detalji o postrojbama i tijeku bitke.

prije 2 h
Vukovar 14. rujna 1991. – tenkovi krenuli na Sajmište, Borovo Naselje i Trpinjsku cestu

Vukovar 14. rujna 1991. – tenkovi krenuli na Sajmište, Borovo Naselje i Trpinjsku cestu

Prije 35 godina, 14. rujna 1991., Vukovar je napadnut. Saznajte više o žestokim borbama na Sajmištu, u Borovu Naselju i na Trpinjskoj cesti, poznatoj kao 'groblje tenkova'.

prije 3 h
Ilegalne utrke na Krku uzbunile državni vrh: 'Stižu brze izmjene zakona i kazne za vozače!'

Ilegalne utrke na Krku uzbunile državni vrh: 'Stižu brze izmjene zakona i kazne za vozače!'

Nakon kaosa zbog ilegalnih utrka na Krku, država najavljuje brze izmjene Zakona o prometu. Sudionike čekaju novčane kazne, zabrane vožnje i prekršajni bodovi.

prije 3 h
Ako ovo nije za ostavke u policiji, što jest?

Ako ovo nije za ostavke u policiji, što jest?

Analiza slučaja ilegalnih automobilskih utrka na Kvarneru gdje su sudionici blokirali promet i ismijavali policiju. Je li država postala predmet sprdnje?

prije 3 h
Spomen-soba Domovinskog rata danas otvorena posjetiteljima u sklopu 35. obljetnice Rujanskog rata

Spomen-soba Domovinskog rata danas otvorena posjetiteljima u sklopu 35. obljetnice Rujanskog rata

U Šibeniku je otvorena Spomen-soba Domovinskog rata povodom 35. obljetnice Rujanskog rata. Postav prati obranu grada i herojske branitelje. Posjetite od 14. do 22. rujna.

prije 3 h

Prikazano 12 od 108687 članaka.