Švaljek: HNB želi uvesti red u bankarske naknade zbog prevelikog broja tarifnih stavki

Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke (HNB), Sandra Švaljek, gostovala je u nedjeljnom Dnevniku HTV-a i osvrnula se na pregovore s bankama vezane uz utvrđivanje naknada. Brojne su banke, naime, odustale od planiranog povećanja cijena naknada. Kako je istaknula, HNB je još u rujnu prošle godine zatražio od banaka da dostave objašnjenje o načinu utvrđivanja cijena naknada.

„Zapravo smo htjeli uvesti i više reda u to područje njihovog poslovanja, s obzirom na to da smo uočili da banke imaju veliki broj tarifnih stavaka, neke banke stotinu, a neke čak i 800 tarifnih stavaka, što je prilično otežavalo i razumijevanje onoga što banke naplaćuju, a osim toga je gotovo onemogućavalo usporedbu tih naknada", izjavila je Švaljek.

Zamjenica guvernera objasnila je i da su primijetili određene nedostatke u metodologiji banaka, pa su im poslali smjernice za doradu. „Bilo je određenih nedostataka, tražili smo banke da dorade te svoje metodologije u skladu sa smjernicama koje smo im prethodno poslali, no već smo napravili jednu preliminarnu analizu dobivenih metodologija i ono što smo uočili je da su banke ipak u velikoj mjeri uvažile naše primjedbe", rekla je.

„Izbacile naknade za koje trenutačno ne naplaćuju nikakvu naknadu. Međutim, to ne znači da jednog dana neće moći uvesti čim ta tarifna stavka postoji u tarifi. I uočili smo da je na jednom užem obuhvatu banaka već 800 tih tarifnih stavki zapravo nestalo. Ako uzmete 19-20 banaka u našem bankovnom sustavu, to je 40 tarifnih stavki ukupno je već eliminirano", dodala je.

Ministarstvo financija predložilo je proširenje kategorije korisnika koji neće plaćati vođenje tekućeg računa. Također, Švaljek je naglasila da će HNB nastaviti pratiti rad banaka nakon što izmjene zakona stupe na snagu. „Ovim izmjenom zakona o usporedivosti naknada koji je krajem prošlog tjedna upućen u javnu raspravu, bitno se proširuje obuhvat tih besplatnih usluga i svi oni koji primaju redovna primanja, plaću, mirovinu ili neka druga redovna primanja, moći će dobiti osnovnu uslugu vezano uz račun", izjavila je.

Na kraju, Švaljek se osvrnula na pooštravanje uvjeta za dobivanje kredita, koje stupa na snagu 1. travnja. „Mjera se sastoji u ograničavanju kriterija za dobivanje kredita, pri čemu mjesečna otplata kredita i njezin udio u dohotku ne bi trebao prelaziti 45% za stambene kredite, 40% za gotovinske kredite. Isto tako udio, odnosno iznos kredita u postotku od vrijednosti nekretnine koja je uzeta u zalog ne bi trebalo prelaziti 90%, što zapravo nisu kriteriji koji bi doveli do snažnog rasta daljnjeg kreditiranja, ali mogu ga u određenoj mjeri ublažiti", rekla je.

„U prosincu je stopa rasta tih kredita bila 16%, to je vrlo snažan rast. Osim toga primijetili smo kod stambenih kredita da su se ti kriteriji dodjele kredita u određenoj mjeri olabavili i kod gotovinskih kredita smo primijetili određeno kvarenje kredita, odnosno nešto više poteškoća u otplati tih kredita i zato smo odlučili uvesti takvu mjeru", zaključila je.

Izvor: Večernji.hr