Talijan pod istragom zbog sumnje da je kao “snajper-turist” sudjelovao u ubijanju civila tijekom opsade Sarajeva

Stariji talijanski državljanin nalazi se pod istragom tužiteljstva u Milanu zbog sumnje da je tijekom 1990-ih godina plaćao pripadnicima vojske bosanskih Srba kako bi mu omogućili odlazak na položaje oko Sarajeva i pucanje na civile tijekom višegodišnje opsade grada.

Riječ je o osamdesetogodišnjem bivšem vozaču kamiona iz sjevernotalijanske regije Veneto, koji je, prema navodima izvora bliskog istrazi, osumnjičen za teško ubojstvo. On je prvi identificirani osumnjičenik otkako su talijanski istražitelji u studenome pokrenuli izvide. Talijanski mediji navode da se muškarac navodno hvalio kako je sudjelovao u “provođenju lova na ljude”.

Tijekom opsade Sarajeva, koja je trajala od 1992. do 1996. godine, ubijeno je više od 10.000 ljudi u granatiranju i snajperskim napadima. Riječ je o najdužoj opsadi jednog glavnog grada u modernoj povijesti, započetoj nakon što je Bosna i Hercegovina proglasila neovisnost od Jugoslavije.

Snajperska vatra bila je jedan od najsurovijih aspekata svakodnevice stanovnika Sarajeva. Pucalo se nasumično po ulicama, a mete su često bili civili, uključujući i djecu. Grad smješten u kotlini, okružen planinama, bio je posebno izložen napadima, što je omogućilo snajperistima i topništvu gotovo potpunu kontrolu nad kretanjem stanovništva.

Prema navodima istražitelja i pojedinih svjedoka, skupine Talijana i drugih stranih državljana, prozvane “snajper-turistima”, dolazile su u Bosnu i Hercegovinu te plaćale velike iznose novca vojnicima snaga bosanskih Srba kako bi im se omogućilo pucanje na ljude iz zabave. Te su snage djelovale pod zapovjedništvom Radovana Karadžića, bivšeg političkog vođe bosanskih Srba, koji je 2016. godine osuđen za genocid i druge zločine protiv čovječnosti.

Navodni strani “turisti” prevoženi su na brda iznad Sarajeva, odakle su pucali na civilne ciljeve. O tim se tvrdnjama godinama špekuliralo, no tek su posljednjih godina počele dobivati institucionalnu pozornost.

Talijanska istraga pokrenuta je nakon kaznene prijave koju je podnio milanski pisac Ezio Gavazzeni, koji je godinama prikupljao informacije i dokaze o navodnim zločinima. Dodatni poticaj istrazi bilo je i izvješće koje je talijanskom tužiteljstvu uputila bivša gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić.

Gavazzeni je izjavio da je još tijekom 1990-ih u talijanskom tisku nailazio na sporadične napise o mogućim stranim snajperistima, no ozbiljnije se ovom temom počeo baviti nakon što je pogledao dokumentarni film Sarajevo Safari slovenskog redatelja Mirana Zupaniča iz 2022. godine. U tom dokumentarcu bivši pripadnik srpskih snaga i jedan plaćenik tvrde da su skupine zapadnjaka sudjelovale u pucanju na civile s položaja oko grada.

Te su tvrdnje, međutim, oštro odbacili pojedini srpski ratni veterani, koji negiraju da su stranci sudjelovali u takvim aktivnostima.

Govoreći za Guardian u studenome, Gavazzeni je naveo kako su se osumnjičeni Talijani, prema dostupnim informacijama, okupljali u Trstu te potom putovali u Beograd, odakle su ih pripadnici snaga bosanskih Srba dalje prevozili do položaja iznad Sarajeva.

„Postojao je promet ratnih turista koji su tamo išli pucati u ljude“, rekao je. „To nazivam ravnodušnošću prema zlu.“

Među najpoznatijim žrtvama snajperskih napada tijekom opsade Sarajeva ubrajaju se Boško Brkić i Admira Ismić, mladi par čija je sudbina dokumentirana u filmu Sarajevo, ljubavi moja (Romeo i Julija u Sarajevu). Ubijeni su 1993. godine snajperskim hicem dok su pokušavali prijeći most.

Njihova tijela danima su ostala ležati na ničijoj zemlji između položaja Armije Bosne i Hercegovine i snaga bosanskih Srba. Fotografije para obišle su svijet i postale jedan od najsnažnijih simbola besmisla, nasumičnosti i brutalnosti rata u Bosni i Hercegovini.