Talijani štite nacionalne interese u Jadranu i najavljuju proglašenje IGP-a: Zašto RH to odbija?

Zastupnik Mosta Miro Bulj koji se zalagao u Saboru za proglašenje isključivog gospodarskog pojasa, osvrnuo se prošli tjedan na odluku Italije koja najavljuje isti plan.

“Talijani najavljuju proglašenje isključivog gospodarskog pojasa i tako štite nacionalne interese. Dok je Plenkovićeva Vlada i koalicija u Saboru RH HDZ/ SDSS/ HNS/ dva puta odbila prijedlog Mosta o proglašenje isključivog gospodarskog pojasa na Jadranu kako bi se dodvorila Italiji. Tako je Plenković talijanskim ribarima darovao pravo da Hrvatskoj nanose ogromne ekološke i ekonomske štete na Jadranu i da se rugaju se sa Hrvatskom obalnom stražom i Policijom.”, upozorio je Bulj.

Naime, početkom studenoga talijanska Komora za uspostavljanje ekskluzivne ekonomske zone izvan teritorijalnog mora te zemlje, jednoglasno je, s 394 glasa “ZA” dala zeleno svjetlo za uvođenje onog što bismo mogli nazvati isključivi Gospodarski pojas. Tekst ide na izglasavanje u talijanski Parlament.

Nacrt zakona koji se odnosi na uspostavljanje ekskluzivne ekonomske zone izvan vanjske granice teritorijalnog mora, ispituje Komisija za ustavna pitanja, na savjetodavnom zasjedanju. Talijani tvrde da uvodno izvješće o odredbi pronalazi svoje pravne preduvjete u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pomorskom pravu (UNCLOS) sastavljenoj u zaljevu Montego 10. prosinca 1982. godine, koju je Italija ratificirala i provodi u skladu sa zakonom br. 689., objavljeno je 19. listopada u dokumentaciji Predstavničkog doma talijanskog parlamenta, piše Morski.hr.

Isključivi gospodarski pojas poznat po akronimu Ekskluzivna ekonomska zona (EEZ)  je morsko područje , u neposrednoj blizini teritorijalnih voda, u kojem obalna država ima  suverena prava  za upravljanje  prirodnim resursima,  nadležnost  nad ugradnjom i uporabom umjetnih ili fiksnih objekata,  znanstveno istraživanje , zaštita i očuvanje morskog okoliša. Talijanski Parlament ispituje nacrt zakona o isključivoj ekonomskoj zoni, jer kako tvrde, iza teritorijalnih voda od 12 milja protežu se veliki pomorski prostori koji su potencijalno pod nacionalnom jurisdikcijom.

Talijani u nacrtu zakona smatraju da je jurisdikciju nad morem njihovo zakonodavstvo na odgovarajući način definiralo, a njegove su granice, kako napominju, dogovorene s bivšom Jugoslavijom i zemljama Albanijom, Grčkom, Tunisom i Španjolskom, kao i dogovorom s Maltom 1970. godine. Kao jedno od opravdanja za proglašavanje ekskluzivnog gospodarskog područja, navode i posljednje iskre s kojima živi Mediteran. Grčko-turska kriza najnoviji je primjer.

U prava za navigaciju i iskorištavanje morske vode su jedan od najstarijih i najkompleksnijih pitanja među obalnih država na Sredozemlju. Na teritorijalnom moru, pojas mora uz obalu, koji se proteže na 12 nautičkih milja, što je otprilike 22 kilometra, država ima puni suverenitet, ekvivalentan onome koji se vrši na kopnu. Međutim, prema Konvenciji o pomorskom pravu iz Montego Baya, obalna država mora dopustiti prolazak stranih brodova, ako to ne dovodi u pitanje državni mir, red i sigurnost (pravo neškodljivog prolaska).

Talijani su se pobunili jer je u središtu medijske pozornosti posljednjih mjeseci bilo uhićenje posade dvaju njihovih ribarskih brodova u luci Benghazi. Posade brodova “Antarktika” i “Medineja”, koji su, zajedno sa još 7 ribarskih brodova pritvoreni u Libiji, gotovo dva mjeseca nisu kontaktirali s obiteljima.

Podsjetimo, Talijani su bili bijesni i na privođenje nekoliko posada njihovih ribarskih plovila koji su ilegalno ribarili unutar hrvatskog teritorijalnog mora. “Kažnjavaju nam ribare jer su ušli 236 metara, angažirajmo mornaricu i kaznimo pljačkaše”, zavapio je tada u talijanskom parlamentu zastupnik Andrea Delmastro iz stranke Fratelli d’Italia, na što smo Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske poslali upit o očitovanju na ove događaje.

Na upit portala Morski.hr o primjeni Gospodarskog pojasa s hrvatske strane prije tri mjeseca Ministarstvo vanjskih poslova je odgovorilo da je nakon ulaska Republike Hrvatske u EU, područje Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa postalo dio “voda Europske unije”, u kojem se primjenjuju pravila zajedničke ribarstvene politike i ostvaruje suradnja između država članica EU vezano za zaštitu morskog okoliša, koji su ujedno Republici Hrvatskoj posebno bitni i koji se do ulaska Hrvatske u EU nisu primjenjivali na države članice EU. Tako se ribolov u ZERP-u odvija isključivo sukladno zajedničkoj ribarstvenoj politici EU, ribarska plovila EU imaju jednako pravo pristupa tim vodama i ne može im se zabraniti pristup (ni naplaćivati), a pravo nadzora i kontrole provedbe tih pravila imaju svi hrvatski inspektori koji sada kao inspektori EU mogu u ZERP-u kontrolirati sve ribarice, uključujući i ribarice drugih država članica.

Na taj način Republika Hrvatska u Jadranu ostvaruje sve bitne sadržaje isključivog gospodarskog pojasa, a ostvaruje ih u skladu s međunarodnim pravom i pravnom stečevinom EU.

Čini se da su susjedi Grliću Radmanu tijekom srdačnih razgovora ipak prešutjeli nešto vrlo bitno, dok su prikupljali argumente za zakonski okvir onoga, što Republika Hrvatska ima apsolutno pravo, ali ne i hrabrosti napraviti u ime zaštite vlastitog Jadrana.