Tema će još dugo biti u eteru. Glasovanje u NSATU dolazi na red tek uoči predsjedničkih izbora?

Gnjavit ćemo hrvatsku javnost s tim da časnici idu u Wiesbaden koliko god to treba, izjavio je jučer Plenković

Dan prije glasovanja u Saboru doista je odgođeno izjašnjavanje zastupnika o uključivanju Hrvatske u NATO aktivnost NSATU, ali i o misijama u kojima su hrvatski vojnici već angažirani izvan nacionalnih granica. Javnost je o tome izvijestio onaj u čijoj je nadležnosti glasovanje, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, a ubrzo je ovu važnu političku činjenicu potvrdio premijer Andrej Plenković. Niti jedan od njih nije rekao kada će se glasovati o NSATU-u, ali izgleda da bi to moglo biti i tek neposredno prije predsjedničkih izbora.

Naime, premijer je izjavio da će temu, oko koje postoji temeljno neslaganje s jedne strane Vlade, HDZ-a i njegovog kandidata Dragana Primorca te na drugoj strani predsjednika Zorana Milanovića i skoro cijele oporbe, »držati u eteru«, »vući je do apsurda«, »razjašnjavati još dva mjeseca«. Formalno to ne predstavlja problem jer za svaku državu članicu NATO-a, konac godine je rok za odluku o (ne)sudjelovanju u NSATU-u. Kao idući korak je predsjednik Vlade najavio dolazak na otvorenu sjednicu saborskog Odbora za obranu vršitelja dužnosti zamjenika glavnog tajnika NATO saveza, Nijemca Borisa Rugea, kako bi on »zastupnicima i javnosti točno objasnio što NSATU zaista jest«.

 

Držati u eteru

Plenković, proizlazi to iz njegovih jučerašnjih izjava, nema iluzija da bi se barem dio opozicije mogao predomisliti, pa da prijedlog Vlade ipak dobije u Saboru dvotrećinsku podršku. Riječ je o političkoj borbi kojoj posebnu dimenziju daje kampanja za izbor predsjednika Republike.

U studenom 2020., kada je Hrvatska morala odlučiti hoće li na svom teritoriju, u sklopu misije EUMAM, obučavati ukrajinske vojnike, tadašnji predsjednik Kluba HDZ-a Branko Bačić vodio je konzultacije s opozicijom. Nije uspio osigurati još četiri nužna zastupnika, ali glasovanje nije odloženo i prijedlog Vlade, kojem se Milanović također protivio, nije prošao. Premijer je poručio svojim političkim protivnicima da ih neće prestati podsjećati na to da nisu htjeli i na ovaj način pomoći napadnutoj Ukrajini. Nakon što prije nešto manje od mjesec dana predsjednik nije odobrio niti NSATU, što je značilo da je opet potrebna podrška 101 zastupnika, Plenković je isprva namjeravao odustati od bitke u Saboru. »Ako nemamo dvotrećinsku većinu, nećemo gnjaviti narod«, komentirao je predsjednikov postupak.

Odmah se iskristaliziralo da glavne stranke opozicije, SDP, Možemo! i Most, neće podržati NSATU i da stoga nema ništa od dvotrećinske većine, ali Plenković je promijenio vlastitu poziciju i Vlada je uputila u parlamentarnu proceduru prijedlog da do pet hrvatskih časnika bude smješteno u Wiesbadenu.

– Lijepo ćemo to držati u eteru, pa će trajati. Gnjavit ćemo hrvatsku javnost s tim da časnici idu u Wiesbaden koliko god to treba, dok ovi ne shvate da stvarno idu u Njemačku, kazao je jučer predsjednik Vlade novinarima pojašnjavajući razloge odgode glasovanja.

Ovi iz Plenkovićeve izjave su oporba, koju premijer povremeno generalno optužuje da je proruski orijentirana poput Milanovića, a nekad, kao jučer, govori da to i nije baš tako.

– Nalazimo se u komunikacijskoj situaciji u kojoj dio oporbe ne želi dignuti ruku za nešto, iako zna da su u krivu, samo zato jer to predlaže Vlada. Ne mislim da su oni svi proruski orijentirani, ali ispada tako, priznao je predsjednik Vlade da opozicija možda ima neke druge političke motive, a ne širenje ruskih interesa u Hrvatskoj. To bi možda mogla biti podloga za ozbiljne razgovore u Saboru o NSATU-u između HDZ-a i makar lijevo-liberalnog spektra unutar opozicije, ali stvari su proteklih tjedana toliko eskalirale da su šanse za to uistinu minorne.

Poraz Hrvatske

I te oporbene stranke imaju svoje predsjedničke kandidate i one, kada razmišljaju o hrvatskim logističarima u Wiesbadenu, vode računa o tome baš kao i Plenković i HDZ. Premijer zato već ima spreman odgovor za slučaj da niti dodatan napor u uvjeravanju opozicije ne poluči uspjeh.

– Budu li protiv ovoga i mi ponovo zbog Milanovića i slijeđenja njegove politike ne dođemo do dvotrećinske većine, to neće biti poraz Vlade i vladajuće većine nego njihov poraz i poraz Hrvatske, zaključio je jučer predsjednik Vlade.

Prethodno je Jandroković u Rigi, gdje se nalazi na parlamentarnom samitu Krimske platforme, optimistično prognozirao da se dvotrećinska većina može ostvariti ako će »oporbeni zastupnici slijediti ono što je istina«.

– Nastavit ćemo s konzultacijama, nastavit ćemo i dalje razgovore s partnerima, želimo da se u jednoj mirnoj atmosferi i dio oporbenih zastupnika, koji još uvijek imaju nedoumice, dodatno informiraju. Glasovat ćemo kad se steknu uvjeti, do kraja ove godine imat ćemo još nekoliko glasovanja, kazao je Jandroković.

U Saboru 15. prosinca nastupa jednomjesečna ustavna stanka, osim ako ne bude izvanrednog zasjedanja. Izbore za predsjednika Republike raspisuje Vlada, prvi krug prošlih održan je 22., a pet godina ranije 28 prosinca.

HDZ pokušava pomoći Primorcu

Predsjednika Domovinskog pokreta Ivana Penavu, koji je i potpredsjednik Sabora, iznenadila je vijest da do daljnjeg nema glasovanja o NSATU. Nisu ga o tome obavijestili njegovi koalicijski partneri iz HDZ-a.

– Nisam to očekivao, bio sam siguran da ćemo sutra glasati o tome, iskreno je priznao Penava na konferenciji za novinare.

Predstavnici oporbe ocjenjuju, pak, da je ovo glasovanje odloženo zbog političkih interesa HDZ-a.

– Nemaju dovoljno glasova, a odgodom žele još malo ovu temu držati živom, kako bi pokušali pomoći svom predsjedničkom kandidatu. Ali, sumnjam da tu ima velikog prostora za pomoć, izjavio je Arsen Bauk iz SDP-a. Mogući dolazak u Sabor v.d. zamjenika glavnog tajnika NATO saveza Rugea prokomentirao je – ako nije Rutte, bolje da šute. Mark Rutte je, naime, glavni tajnik. Predsjednička kandidatkinja Možemo! Ivana Kekin ustvrdila je da Vlada i HDZ nisu dosad saborskim zastupnicima pristupili »s dužnim poštovanjem i odgovornošću da im se prenesu sve relevantne informacije«.

– Način na koji se očekivalo od zastupnika da glasaju bez informacija koje su imali predsjednici države i Vlade i ministar obrane, pa se onda pod pritiskom od te ideje odustalo, pokazuje koliko se neozbiljno i neodgovorno vodi politika u ovoj zemlji, upozorila je Ivana Kekin.