Tko je Inoslav Bešker, dopisnik Jutarnjeg lista koji i dalje laže o tome što je papa Franjo rekao?

Jutarnji list u subotu je objavio tekst njihovog dopisnika Inoslava Beškera pod naslovom "Ne stišava se bura: Kada je i kome Papa dao izjavu o homoseksualnim parovima?". U članku Bešker ponavlja već razotkrivenu laž da je papa govorio “o ljudskom pravu homoseksualnih da imaju vlastitu obitelj i o tome da se borio da takva obitelj bude zaštićena zakonom o građanskim zajednicama”.

Podsjetimo, kao što smo nedavno objavili, ubrzo nakon prvih objava tih navoda, razotkriveno je kako je zapravo riječ o nepotpunim i pogrešno prevedenim navodima iz jednog starog papinog intervjua koji su izrezani, izvučeni iz konteksta i prikazani kao novi stav o homoseksualnosti.

Pokazalo se da je redatelj filma sam homoseksualac, LGBT aktivist te da je priopćenje o svom filmu poslao svim medijima, bez da je dao na uvid originalne izjave pape Franje, ostavljajući dojam da ga je on intervjuirao.

Svjetske agencije, poput Reutersa i AP-a su bez ikakve provjere izvora, kao „revolucionarni obrat“ predstavile izjave koje su dane prije godinu i pol dana i to uz krivi prijevod i kao da su dane zajedno, jedna uz drugu. Sve nacionalne medijske agencije, poput Hine preuzimaju međunarodne vijesti upravo od tih Agencija, tako da je ovo sigurno namjerno plasiranje lažne vijesti o papi Franji – bilo objavljeno praktički u svakom mediju na kugli zemljaskoj.

Još detaljnije, te najveće agencije su tako prvu papinu izjavu o pravu homoseksualaca da ostanu, budu u svojoj obitelji pogrešno prevele sa španjolskog – te je interpretirale kao odobravanje udomljavanja i posvajanja djece od strane homoseksualnih parova, a druga papina izjava – o civilnom partnerstvu – nikad nije niti objavljena u originalnom razgovoru s meskičkom novinarkom – jer ju je sam papa u procesu autorizacije – maknuo.

Ono što je papa zaista rekao, u intervjuu s novinarkom meksičke Televise rekao je kao odgovor na razgovor o pastoralnoj skrbi o osobama homoseksualnih sklonosti, ne dovodeći u pitanje jasan nauk Katoličke Crkve o homoseksualnim činima – kao teškom grijehu te  neprihvatljivosti izjednačavanja istospolne veze i braka. I dok Bešker uporno ponavalja neistine koje su u srijedu navečer plasirale najveće svjetske agencije – Reuters i Associated Press – već je u četvrtak objavljeno točno što je papa rekao: „ Rekao sam da homoseksualne osobe imaju pravo biti u obitelji, i očevi imaju pravo prepoznati svog sina ili svoju kći kao homoseksualnu. Ne može se nikoga izbaciti iz obitelji i zbog toga im život učiniti nepodnošljivim“, rekao je papa Franjo.

Tko je Inoslav Bešker?

U nastavku donosimo neke podatke o dopisniku Jutarnjeg lista Inoslavu Beškeru.

Inoslav Bešker hrvatski je novinar koji živi i radi u Rimu. Maturirao je u Klasičnoj gimnaziji “Natko Nodilo” u Splitu, diplomirao novinarstvo u Zagrebu, doktorirao poredbenu slavistiku u Milanu. U novinarstvu je od 1967. Radio je za Omladinski tjednik, Studentski list, Telegram, Start, Slobodnu Dalmaciju, Vjesnik, BBC, Radio 101 i druge.

Inoslav Bešker je autor koji je poznat po tome da se „bavio“ Katoličkom Crkvom u vrijeme totalitarnog režima, kad je blaćenje i iznošenje laži o Katoličkoj Crkvi bilo dio službene politike. Mnogi poznavatelji Katoličke Crkve zgrozit će se nad njegovim navodima o Katoličkoj Crkvi, njezinom Nauku ili nečem drugom povezanom s katoličanstvom.

Sukob heteroseksualnog i homoseksualnog para u Belgiji povezao s KC u Hrvatskoj

O Beškeru smo pisali 2018. kada je ulični sukob dva para, homoseksualnog i heteroseksualnog, u Belgiji uspio povezati s Katoličkom crkvom u Hrvatskoj.

U belgijskom gradiću Gentu u kolovozu 2018. u sukobu s heteroseksualnim parom pretučen je Talijan Mauro Padovani (47) koji je tamo živio sa svojim partnerom, Amerikancem Thomasom Freemanom (59). Prema informacijama koje je napadnuti objavio na svom Facebooku i napisima u belgijskim medijima, napadač je Bugarin (23), kojeg je policija zadržala u pritvoru i njegova djevojka (21), hrvatska državljanka, koju policija nije zadržala u pritvoru. Oni su sa svojim djetetom od godinu dana živjeli u susjedstvu ovog homoseksualnog para.

Međutim, prema Večernjem listu i Facebook profilu, djevojka Yasmine Ramić (21) je rođena u Belgiji, a njena majka tvrdi da je iz Zagreba došla u Belgiju prije 29 godina. Također, djevojka ne razumije hrvatski, ali govori belgijski i turski.

Prema onome što je ispričao napadnuti Padovani nemili događaj se zbio dok je homoseksualni par sjedio u autu, na parkingu ispred zgrade u kojoj žive, spremajući se na polazak. Naišla je njihova susjeda i pljunula u smjeru auta u kojem su sjedili. Thomas Freeman, za kojeg u intervjuu Padovani tvrdi da boluje od Alzheimera izašao je iz auta „kako bi prosvjedovao“,

a Padovani je izašao za njim držeći u ruci metalnu šipku za blokiranje volana „kako bi se zaštitio“. Susjed, bugarski državljanin mu je tu štangu oteo iz ruke te je obojicu udario nekoliko puta štangom. Obojica su završili u boolnici, Thomas sa prijelomom dva kralješka, a Padovani sa ozljedama glave i tijela.

Evo kako je Inoslav Bešker za hrvatsku javnost u Slobodnoj Dalmaciji „interpretirao“ u tekstu koji djelomice prenosimo taj nemili događaj:

Epohalan uspjeh hrvatske katoličke homofobne kulture: Hrvatica otprije poznata policiji po svojim homofobnim ispadima u Belgiji inicijatorica je i sudionica brutalnog premlaćivanja talijanskoga crtača stripova Maura Padovanija (47) i njegova muža Toma Freemana (59), oboljeloga od Alzheimerove bolesti (što su napadači znali ali nisu marili). Freemanu je bolest dijagnosticirana prije tri godine, „on je sada poput djeteta“, kaže Padovani.

O zasjedi i premlaćivanju u nedjelju u Gentu, u Flandriji, javile su mnoge svjetske agencije, a mnogi portali su prenijeli Padovanijev status s Facebooka.

Napadači, klasična obitelj sastavljena od muža i žene, mirnih susjeda homoseksualnoga bračnog para, čekali su ih u zasjedi iza parkinga za invalide. Žena je iskrsnula između dvaju automobila, pljunula na staklo. Kad je Freeman, kako tvrdi Padovani u današnjem intervjuu za portal Genova Today, otvorio suputnička vrata svog automobila i upitao: „Što se dogodilo?“,

žena ga je udarila šakom u lice, a njezin muž ga je zviznuo koljenom u leđa i srušio na tlo, slomivši mu dva kralješka.

Beškerov napad na kardinala Kuharića i Stepinca 1985. 

Pisanje Inoslava Beškera u Hrvatskoj traje gotovo već pola stoljeća, a njegovi tekstovi često su izazivali negodovanje, pa i ogorčenje, katoličkog hrvatskog puka. Među njima je i tekst kojega je, u vrijeme komunizma, 1985., objavio u Vjesniku, a u kojemu je napao kardinala Kuharića jer je služio misu za pokojnog kardinala Stepinca.

Naslov teksta koji je napisao Bešker glasi: „Bogoslužje za zlu dušu“. 

Ta zla duša je, naravno po Beškeru, duša kardinala Stepinca.

U uvodnom poglavlju, tj. podnaslovu, Bešker već jasno opisuje namjere i cilja u svoju metu:

„Kardinal Kuharić nije propustio priliku da se i o četrdesetoj obljetnici naše skupo plaćene pobjede nad fašizmom još jednom solidarizira sa Stepincem. Uzaludno je očekivati, da se bar jednom desolidarizira od mlađahnih proustaških pojaca u Duvnu, Splitu i drugdje koji u sprezi s vjerskim parolama ističu bezočne fašističke invektive“.

Diskreditacija osobe prvog čovjeka i omiljenog pastira Crkve u Hrvata, kardinala Franje Kuharića i pokojnog Alojzija Stepinca, nastavlja se u tekstu i dalje:

„Kako riječ o mrtvome obično više kazuje o živom govorniku nego o spominjanom pokojniku, tako i homilija o spomendanu smrti kardinala Alojzija Stepinca, govoreći o tom čovjeku o kojemu su sud i javnost rekli svoje, više rekla o onome tko ju je izgovorio: karidinalu Franji Kuhariću…ostaje činjenica, povijesno i sudski utvrđena, da se Stepinac spanđao s bandom najgorih krvoloka koji su ikada oskvrnuli časno ime hrvatskog naroda za šaku vlasti…da je kovao planove za spas tzv. NDH, da je kao povjerljiva osoba bio udostojen časti čuvara Pavelićeva arhiva, da je riječima koje nikada nije imao za ustaše harangirao u pastirskom pismu protiv narodne vlasti, da je kao vulgaran jatak omogućio u vlastitom domu utočište ustaškom krvniku Lisaku kad se taj, poslije rata, vratio da sije smrti i teror među civilima, što je i prije činio, kolje one koji ne misle poput njega…“

Svoj antikatolički pamflet Bešker završava ovim riječima:

„No, ako je sve to za kardinala Kuharića pravednost, onda više nije u pitanju Stepinac kao političar, kolebljiv, nesposoban i napokon zločinac, koji je već davno povijesno i faktički pokopan, nego baš takav Stepinac koji u antikomunizmu ne preže ni od zločina – kao moralni uzor što ga predsjednik Biskupske konferencije Jugoslavije o jubilarnoj obljetnici pobjede nad fašizmom nudi vjernicima.

A to zaista više govori o kardinalu Kuhariću nego o Stepincu“.