TOMAHAWK STIŽE Amerikanci u Njemačku prebacuju rakete kojima je u dometu Moskva. Evo o čemu je riječ

Prvi put od Hladnog rata, američki dugometni oružani sustavi ponovno će biti stacionirani u Njemačkoj.

Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da se odluka dugo pripremala, no kratka zajednička izjava dviju vlada iznenadila je Njemačku, o čemu je nacional.hr već pisao.

Nije bilo ni parlamentarne niti javne rasprave

Naime, o tome nije bilo parlamentarne ni javne rasprave u zemlji koja dobro pamti masovne i duge prosvjede prije 40 godina protiv postavljanja projektila Pershing. Tako je u listopadu 1983. oko milijun Nijemaca u znak prosvjeda sklopilo je ljudski lanac, no nisu uspjeli spriječiti stacioniranje tog oružja u zemlji.

U vrijeme dogovaranja o stacioniranju Pershinga, kancelar je bio Helmut Schmidt, socijaldemokrat, kao i Olaf Scholz.

Svjetski mediji još prije nekoliko godina objavili da će Amerikanci u Njemačkoj postaviti rakete

Vrlo je malo pouzdanih informacija o ovom novom stacioniranju projektila, piše DW.

Njemački mediji pišu da se ne zna gdje će oružje biti stacionirano, ali neke se informacije mogu naći u dostupnim američkim dokumentima, stručnim i drugim novinama. 

Primjerice, krajem 2021. godine, britanski tabloid The Sun objavio je simulaciju koja pokazuje kako bi američka nadzvučna raketa Dark Eagle – lansirana iz Wiesbadena – stigla do Moskve za samo 21 minutu i 30 sekundi. Ta dva grada udaljena su 2000 kilometara. Također se navodi da će raketa biti spremna 2023. godine.

Prethodno je američki portal Breaknig Defense izvijestio da je američka vojska službeno reaktivirala 56. topničko zapovjedništvo u Europi, koje je bilo aktivno od 1986. do 1991. godine, te dala zeleno svjetlo za stacioniranje modernog preciznog oružja, uključujući i dalekometno (LRPF).

I američka vojska i Kongres najavili stacioniranje raketa u Njemačkoj

Izjava Bijele kuće i njemačke vlade od srijede, 10. srpnja 2024., navodi da će “SAD privremeno stacionirati sustave oružja dugog dometa iz svoje višenamjenske operativne skupine u Njemačkoj, kao dio plana za njihovu buduću trajnu stacioniranje“.

Prema US Congressional Research Service (CRS), američka vojska trenutno je u procesu uspostavljanja i opremanja pet Multi-Domain Task Forces (MDTF) diljem svijeta. Jedna od njihovih glavnih zadaća je pružanje topničke vatre velikog dometa (zemlja-zemlja), u obliku raketa i krstarećih projektila. Osim toga, MDTF ima i sposobnosti protuzračne obrane.

Tri MDTF-a su za regiju Pacifika i jedan za Europu. Taj će biti stacioniran u Wiesbadenu u Njemačkoj.

Američka vojska to je objavila 13. travnja 2021., a pet mjeseci kasnije, 16. rujna 2021., aktiviran je MDTF u američkoj bazi u Wiesbadenu (L. Clay Barracks). Namjera je bila stacionirati samo stožer i određene postrojbe, dok su bitni operativni elementi (oružje) trebali biti stacionirani u Fort Drumu u državi New York.

No, po svemu sudeći, cijeli drugi MDTF dugoročno će se preseliti u Njemačku. Trebao bi biti operativan do listopada 2025., s izuzetkom hipersoničnog oružja koje bi trebalo biti spremno do listopada 2026., navodi se u dokumentu Istraživačke službe američkog Kongresa (CRS).

Vlade SAD-a i Njemačke su u spomenutom priopćenju navele da će “konvencionalne jedinice, kada budu potpuno razvijene, uključivati SM-6, Tomahawke i hipersonično oružje koje je trenutno u razvoju”.

Što je Tomahawk?

Tomahawk je velika krstareća raketa koja je u uporabi desetljećima i stalno se razvija. To je standardno oružje SAD-a i Velike Britanije u bilo kojem vojnom sukobu protiv kopnenih ciljeva i sve više preuzima zadaće bombardera s posadom.

Tomahawk je, inače, bila prva krstareća raketa koja je letjela nisko i stoga je bila uglavnom nevidljiva za radar. Razvijena je 1970-ih.

Tomahawk je prvi put značajnije korišten 1991. godine, kada je na Irak ispaljeno 297 Tomahawka. Preko 800 ih je lansirano u invaziji na Irak 2003., a također su korišteni u Afganistanu, Somaliji, Libiji, Siriji i trenutno protiv položaja hutista u Jemenu.

Korišteni prilikom bombardiranja položaja bosanskih Srba te u ratu protiv SR Jugoslavije

U rujnu 1995. na položaje vojske bosanskih Srba kod Banje Luke ispaljeno je 13 Tomahawka. A 1999. godine na ciljeve u Srbiji ispaljeno je 218 Tomahawka s američkih ratnih brodova i još 20 s britanske podmornice.

Tomahawk proizvodi američki Raytheon (RTX), a ima domet do 2500 kilometara. U zraku može ostati satima i više puta mijenjati kurs, odnosno cilj, ističe DW.

Tri rakete u jednoj

Krstareća raketa Standard Missile-6 (SM-6) sastoji se od tri rakete u jednoj. To je jedina raketa koja kombinira protuzračnu obranu, obranu kopna i obranu mora od projektila.

Može presresti protubrodske projektile na vrlo velikoj visini ili balističke projektile u terminalnoj fazi, i to samo nekoliko sekundi prije nego što dosegnu cilj.

Ima dvostruki tragač cilja koji ima sposobnost otkrivanja neprijateljskog projektila na kopnu, čak i iza planine. U suradnji s izviđačkim zrakoplovima može se koristiti i “iznad horizonta”, odnosno izvan radarskog horizonta brodova. Navodi se da najnovija varijanta SM-6 ima i sposobnost presretanja hipersonične rakete.

Može se lansirati s broda, s kopna, Boeingovim zrakoplovima tipa 18 E i F i lansirnom platformom Typhon koju je razvio Lockheed Martin. Dostiže brzinu od 1,2 km u sekundi i ima domet do 500 km.

SM-6 proizvodi Raytheon (RTX) od 2013. godine. Jedna raketa stoji 4,3 milijuna dolara, prema podacima iz 2022. Osim američke i britanske mornarice, te rakete imaju i Australija, Japan i Južna Koreja.

Dark Eagle će se moći lansirati iz kamiona

Najmodernije oružje u arsenalu Višenamjenske operativne skupine bit će već spomenuta hipersonična raketa Dark Eagle, koju razvijaju Lockheed Martin i Northrop Grumman. Moći će se lansirati iz kamiona, poput Patriota. Trebala je biti u funkciji 2023. godine, ali je bilo problema. Procjenjuje se da će stajati oko 40 milijuna dolara po komadu.

SAD je odluku o razvoju hipersoničnog projektila donio prije 20 godina, kada je američki predsjednik bio republikanac George W. Bush.

Navodno je planirano da Dark Eagle bude stacioniran u Wiesbadenu u Njemačkoj za otprilike dvije godine. Trebao bi imati domet od oko 2700 kilometara, zaključuje DW.