Tomašević: Grad više neće prodavati stanove, iznajmljivat ćemo ih

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević u povodu godine dana vlasti u intervjuu za Hinu najavljuje veliki projekt Paromlin koji će biti multifunkcionalni društveno-kulturni centar cijelog grada na prostoru industrijske baštine, PIŠE N1.

Najavljuje i revitalizaciju Gredelja, Zagrepčanke i Bloka Badel koji su nekoliko desetljeća bili “mrtvi kapital” Grada, a u kojima će biti mjesta i za priuštivo stanovanje, razne društvene sadržaje ali i komercijalne kako bi se našao balans za financijsku održivost tih projekata.

Gradonačelniče, 4. lipnja bit će godina dana od kada ste došli na čelo Zagreba. Što smatrate svojim najvećim uspjehom, a što promašajem, odnosno da ste mogli bolje?

Najveći uspjeh je promjena modela upravljanja Gradom, u svakom segmentu funkcioniranja, od javnih nabava do zapošljavanja. Govorimo o više desetaka gradskih poduzeća i preko 300 gradskih ustanova u kojima smo promijenili model u kojem se zapošljavalo isključivo po “stranačkom ključu” i podobnosti. Pozicije sada dobivaju ljudi po kvalifikacijama i u tom smislu radimo restrukturiranje. Čak niti u oporbi na to nitko ne može ništa reći jer se vidi ogromna razlika u odnosu na stil i model upravljanja kakav je imao bivši gradonačelnik.

Jedan od najvećih uspjeha je i financijska stabilizacija Grada koji smo doista zatekli na potpunom rubu. Unatoč tome što smo tek polovicom prošle godine preuzeti Grad uspjeli smo dovesti do balansiranog proračuna sa deficitom koji u zadnjih pet godina nikad nije bio manji – iznosi 30 milijuna kuna, što je gotovo zanemarivo na proračun od nešto manje od 14 milijardi kuna. To je tim bitnije, jer je bivša vlast u proračun za 2021. stavila milijardu kuna fiktivnih prihoda od prodaje Paromlina, Gredelja i Zagrepčanke, za koje su znali da se neće prodati, ali su si time dali “zeleno svjetlo” za predizbornu potrošnju.

Radimo i velike promjene u gospodarenju otpadom. Očekivao sam otpore jer se godinama novac građana prebacivao u džepove privatnih firmi za poslove koje gradska poduzeća mogu raditi. Sustav gospodarenja glomaznim otpadom je sada kompletno u gradskim rukama i stvara konkretne uštede.

Jako sam nezadovoljan s obnovom privatnih zgrada nakon potresa koja je tek započela s jednom zgradom. Bez obzira što je to zakonska odgovornost države, ne mogu biti zadovoljan kao gradonačelnik grada koji ima puno građana čiji su domovi u ruševinama.

Koje promjene su po vama osjetili Zagrepčani u proteklih godinu dana?

Sve stvari koje radimo su zapravo temelj za promjene koje će građani puno više osjetiti u idućim godinama tj. do kraja mandata. U prvih godinu dana je puno vremena otišlo na neke spore promjene zbog zakonskog okvira. Sve što smo obećali, vezano za reviziju financija, smanjivanje 27 gradskih ureda na 16 – sve smo to napravili. Građani mogu osjetiti drugačiju energiju i atmosferu vezano za to kako gradska vlast s njima komunicira, koliko je dostupna i da svi u ovom gradu imaju jednake šanse u javnim nabavama i zapošljavanju. To je ključno kako bi na tim temeljima radili buduće infrastrukturne i druge projekte.

Koji su to projekti?

U gospodarenju otpadom nakon 20 godina idemo u prve investicije za nove objekte, kao što je primjerice kompostana. Isto tako, od svih velikih gradova mi jedini mijenjamo model sustava naplate prema stvarnoj količini odloženog miješanog otpada. To je pravedan sustav koji će onima koji odvajaju omogućiti da plaćaju manje. Zagreb više neće biti “Kantograd”, spremnici će biti u prostoru zgrada ili na njihovom zemljištu, a tamo gdje to neće biti moguće na javnoj površini postavit će se boksovi, a u centru grada podzemni spremnici.

Proširujemo i tramvajsku mrežu te do kraja ove godine nabavljamo 20 novih tramvaja i 65 autobusa. Idemo s novim biciklističkim stazama i proširujemo pješačku zonu. U sljedeće dvije godine planiramo izgraditi barem 12 novih dječjih vrtića.

Prvi put najavljujem projekt Paromlin koji će biti jedna od naših najvećih društvenih investicija. Umjesto prodaje zemljišta u Paromlinu će biti centralna gradska knjižnica otvorenog skandinavskog tipa. Bit će to multifunkcionalni društveno-kulturno-obrazovni centar Zagreba i to na prostoru industrijske baštine. Tu veliku investiciju planiramo financirati uglavnom iz EU fondova i vjerujem da ćemo je završiti do kraja mandata, a do kraja ove godine očekujem da imamo svu potrebnu dokumentaciju.

To je projekt koji će cijeli prostor tog dijela grada u Trnju promijeniti. To otvara prostor za revitalizaciju cijelog Gredelja, a krenuli smo i s pripremama vezano za zemljište Zagrepčanke i Bloka Badel. Idemo revitalizirati zemljišta koja su nekoliko desetljeća bila “mrtvi kapital” Grada. Tu onda ima mjesta i za priuštivo stanovanje, različite društvene sadržaje ali i komercijalne kako bi našli balans za financijsku održivost tih projekata.

Smatrate li da su neke odluke, poput izmjene mjere roditelj odgojitelj, koja je sada obustavljena odlukom suda, bile ishitrene? Utvrđivanje viškova u Holdingu naišlo je na velike kritike, ali i stavove da su provedeni mimo zakonskog okvira. Bojite li se tužbi?

Ne bojim se ničega jer da se bojim ne bih se kandidirao da budem gradonačelnik Zagreba nakon 20 godina bivše vlasti i situacije u kojoj su mi prvi dani obilježeni uhićenjem pročelnice preko koje je išla dokumentacija. Nema tih pritisaka i prijetnji zbog kojih ćemo odustati da radimo one stvari za koje su nas građani izabrali. Mi simboliziramo promjenu, i mi jesmo promjena. Tu promjenu smo započeli i zato imamo različite otpore i prijeti se tužbama. Međutim, ključno je da mi svaku promjenu koju radimo, radimo promišljeno u skladu sa zakonom kako bi te promjene ostale trajne. Više o temi pročitajte klikom OVDJE.