Trump predstavio najambiciozniji vojni megaprojekt na svijetu: ‘Rušit će doslovno sve‘; Kremlj: ‘Jeste li vi svjesni što to znači?‘
Raketni štit iz svemira bi trebao osigurati cijeli teritorij SAD-a, zainteresirana je i Kanada
Američki predsjednik Donald Trump ovaj je tjedan predstavio svoj ambiciozni sustav obrane Zlatna kupola, kojim bi zračni prostor Sjedinjenih Država, po uzoru na partnerski Izrael, bio zaštićen od eventualnog raketnog napada neprijatelja.
Projekt koji je procijenjen na 175 milijardi dolara obećao je završiti do kraja svojega drugog mandata, a za njegovu će izvedbu biti zadužen general Michael Guetlein, zamjenik načelnika svemirskih operacija. Ukupno 25 milijardi dolara bit će osigurano iz prihoda dobivenih od Trumpove porezne reforme, za čije usvajanje pokušava pridobiti sve skeptičnije republikanske zastupnike u Kongresu.
Bitno različita od Željezne kupole
"Naša će Zlatna kupola moći presresti neprijateljske projektile čak i u slučaju da budu lansirani s drugoga kraja svijeta", pohvalio se Trump novinarima u Ovalnom uredu tijekom predstavljanja plana.
Natječaj će uskoro biti raspisan, a vodeće tehnološke kompanije SAD-a, među kojima je i SpaceX Elona Muska, moći će Pentagonu i ministru Peteu Hegsethu predstaviti svoje ponude.
Donald Trump prilikom predstavljanja dizajna Zlatne kupole
Iako Washington već desetljećima pokušava osmisliti raketni štit kojim bi osigurao cijelu zemlju, nikada nije realiziran zbog tehnoloških ograničenja i basnoslovnih troškova. Stručnjaci već izražavaju sumnju o izvedivosti samog projekta, a posebno su zabrinuti zbog kratkih rokova koji bi mogli utjecati na kvalitetu.
Dužnosnici američke administracije još uvijek ne žele specificirati detalje same Kupole, no dali su naslutiti kako će postojati bitne razlike u odnosu na onu izraelsku. Naime, njihova Željezna kupola selektivno štiti naseljena područja od kratkometnih prijetnji u zemlji čija površina odgovara saveznoj državi New Jersey.
I Kanađani bi pod američki svemirski štit
Trump, s druge stane, želi svemirski raketni obrambeni sustav koji je sposoban zaštititi zemlju 450 puta veće površine od Izraela, i to od naprednih balističkih i hipersoničnih raketa.
Donald Trump i ministar obrane Pete Hegseth prilikom predstavljanja dizajna Zlatne kupole
Bijela kuća tvrdi da su već dobili pozive iz susjedne Kanade koja je navodno također zainteresirana da sudjeluje u projektu u zamjenu za zaštitu. U izjavi za Reuters novi je kanadski premijer Mark Carney potvrdio kako on i njegovi ministri s američkim kolegama pregovaraju o novom sigurnosnom i gospodarskom odnosu dviju zemalja, ali nije iznio konkretne detalje.
Dužnosnici Trumpove administracije ističu da će ovaj projekt biti usmjeren na prijetnje koje dolaze od Kine, Rusije, Irana i Sjeverne Koreje.
Kremlj: Zlatna kupola mogla bi dovesti do nastavka kontakata o nuklearnom oružju
Kremlj je u srijedu dao naslutiti da bi planovi američkog predsjednika Donalda Trumpa za raketni štit Zlatna kupola mogli u dogledonoj budućnosti dovesti do obnove razgovora između Moskve i Washingtona o kontroli nuklearnog naoružanja u doglednoj budućnosti.
Zlatna kupola ima za cilj stvoriti mrežu satelita za otkrivanje, praćenje i potencijalno presretanje dolaznih projektila, rekao je Trump u utorak o tom sustavu vrijednom 175 milijardi dolara.
Upitan o Trumpovoj objavi, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je to suverena stvar Sjedinjenih Država.
Na pitanje vidi li Rusija projekt kao prijetnju ruskom nuklearnom paritetu sa Sjedinjenim Državama, rekao je da nema detalja o američkom projektu.
"U doglednoj budućnosti, sam tijek događaja zahtijeva nastavak kontakata o pitanjima strateške stabilnosti", rekao je Peskov.
Rusija i Sjedinjene Države, daleko najveće nuklearne sile, izrazile su žaljenje zbog raspada niza ugovora o kontroli naoružanja koji su nastojali usporiti utrku u naoružanju i smanjiti rizik od nuklearnog rata.
SAD krivi Rusiju za propast sporazuma poput Ugovora o protubalističkim projektilima (ABM) iz 1972. i Ugovora o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) iz 1987. godine.
SAD se iz INF-a povukao 2019. navodeći ruska kršenja koja je Moskva negirala, a iz ABM-a 2002. godine. (Hina)
