U RATU IZGUBIO OKO, ALI NE PRESTAJE S BORBOM! ‘Nakon Oluje su maknuli branitelje i doveli tatine sinove. Sve su upropastili’
Hrvatski branitelj, heroj Domovinskog rata i 80% HRVI Željko Dragašević, preuzeo je dužnost predsjednika podružnice Domovinskog pokreta Bjelovarsko-bilogorske županije, te tako, osim Stipe Mlinarića – Čipe, postao nova braniteljska uzdanica Ivana Penave u redovima ove stranke.
Sjajan ratni put
Dragašević koji osim ove dužnosti obavlja i predsjedničku zadaću u Zboru udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi, javnosti je postao poznatiji kada je u ime ZUV HGP prošle godine najavio dolazak branitelja na prosvjed zbog afere i malverzacija u Ini. Tom je prilikom rekao “Dosta pljačke, nismo više vojska, nego narod” i pobrao velike simpatije hrvatske javnosti.
Željko Dragašević možda uopće ne bi imao takve stavove, da ga nije oblikovala ratna prošlost u kojoj je bio pripadnik 105. brigade HV Bjelovar, MUP-a te pripadnik 7. GBR PUMA od njenog osnutka. U Domovinskom ratu obnašao je dužnost zapovjednika izvidničke satnije 7. GBR PUMA, ranjen je na Južnom bojištu te nakon Domovinskog rata umirovljen kao 80 postotni HRVI u činu bojnika. Višestruki je nositelj vojnih odlikovanja.
Na bojišnici ostao bez oka
O periodu provedenom u Domovinskom ratu, a i ranjavanju kaže:
“U Pumama sam bio zapovjednik satnije i prilikom pripreme za VRO Oluja došlo je do stradavanja prilikom čega sam ostao bez desnog oka. Obzirom da sam morao na bolovanje, propustio sam Oluju i zbog toga mi je neizmjerno žao.”
Unatoč tome, Dragašević je do ranjavanja imao briljantan ratni put koji bilježi sudjelovanje u mnogim prethodnim vojnim operacijama, a taj period naziva “danima ponosa i slave”. No:
“Na branitelje su maknuli, a doveli ‘tatine sinove'”
“Mislim da smo mi branitelji u ratu obavili sjajan posao i svoj zadatak odradili u potpunosti. No, sve ono što je uslijedilo, dovelo nas je do razočarenja jer smo drugačije zamišljali razboj Hrvatske. Odmah nakon raspuštanja brigada, sustav je započeo sa rješavanjem ljudi iz rata, a na scenu su stupili različiti tatini sinovi koje do tada nitko, nikada nije vidio. Krenuo je otkup tvornica za jednu kunu i sve je odjednom krenulo strelovito u neželjenom, lošem smjeru. Smjeru za koji se zaista nismo borili”.
Dragašević priznaje da ga frustrira javnost koja često okrivljuje branitelje za situaciji u Hrvatskoj:
“Ne želim vjerovati da se uzalud ginulo”
“Odradili smo sve kako treba. Domovinski rat je jedan od rijetkih povijesnih trenutaka koji je odrađen časno i bez fige u džepu. Krivi smo utoliko što smo na izborima vjerovali krivim ljudima u uporno im davali šansu. Moram priznati da smo dopustili da se to dogodi. No, smatram da to nije nešto što se ne da popraviti. To i jest jedan od razloga zbog čega sam se politički aktivirao. Ne želim vjerovati da se uzalud ginulo.”
Upravo zato, kaže, osvještavanje mladih ljudi i njihov angažman u politici – bit će jedan od njegovih primarnih ciljeva unutar Domovinskog pokreta:
Odaslao poziv mladim Hrvatima
“Uistinu želim da zaustavimo odlazak mladih ljudi iz zemlje. Smatram da među njima imamo velike političke potencijale, no svjestan sam da im se politika na neki način ogadila. Ja ih ovim putem pozivam na borbu za bolju Hrvatsku. Ne onakvu kakvu smo mi prošli, s puškom u ruci, nego na borbu s perom. Bit će dovoljno da izađu na izbore i ne ponove onu grešku koju smo mi branitelji radili godinama. Neka zaokruže stranku koja nudi konstruktivan program. Neka se jave u Domovinski pokret, neka nam ponude neke svoje političke strategije. Smatram da nam treba svježeg intelekta koji bi u kombinaciji s našim iskustvom, mogao uroditi plodom.”
