Ukrajina na raskrižju: “Sada je ključno tko će biti idući predsjednik SAD-a”
Ukrajini stiže dosad najveći paket američke vojne pomoći u trenutku kada je stanje na bojištu kritično, a Rusija u ofenzivi i, prema izvješćima, na mnogim mjestima probija prve linije.
Na pragu je i treće ratno ljeto u Ukrajini, doba kad vremenski uvjeti omogućavaju velika borbena djelovanja te zauzimanje boljih pozicija i za diplomatske inicijative i mirovne pregovore koji će kad-tad doći na red.
Kakvi su izgledi da se Ukrajina s novim paketom američke vojne pomoći obrani od ruske ofenzive i koliko je izvjesno da ove godine uslijede mirovini pregovori, pitali smo vanjskopolitičkog stručnjaka Božu Kovačevića.
Biden ispunio obećanje i sačuvao čast
“Ova američka pomoć osposobit će Ukrajince da se uspješnije suprotstavljaju ruskim napadima i osposobit će ih da djeluju u dubini ruskog teritorija. Ali, ne vjerujem da ta pomoć može prevagnuti u smislu da Ukrajincima omogući takvu ofenzivu kojom bi istjerali rusku vojsku”, kaže.
Kovačević tvrdi da je američki predsjednik Joe Biden odobravanjem vojne pomoći sačuvao čast ispunivši obećanje, ali je pritom morao pristati na neke kompromise.
“Prvo, dio te pomoći definiran je kao kredit koji će Ukrajina vratiti. Drugo, novac neće biti plaćen Ukrajini, nego američkim proizvođačima oružja, a Ukrajina će dobiti staro oružje iz zaliha. Time su svi zadovoljni i to će nedvojbeno podići borbene sposobnosti ukrajinske vojske, ali neće otkloniti pritisak da se rat završi pregovorima”, ističe.
“Trump je spreman pregovarati s Putinom”
Ključno pitanje očito postaje tko će biti idući predsjednik SAD-a – Biden ili Donald Trump.
“Ako to bude Trump, onda je vrlo vjerojatno da će on biti spreman pregovarati s Vladimirom Putinom, za razliku od Bidena koji s Putinom ne želi sjesti za stol. Iz perspektive Trumpa i dobrog dijela republikanaca rat u Ukrajini za SAD nema smisla je je ona već postigla svoje strateške interese u Europi – Rusija je isključena iz razgovora o sigurnosnoj arhitekturi Europe, NATO se proširio, nema enegetske suradnje Europske unije i Rusije, a EU je sigurnosno, politički pa i energetski postala ovisna o Americi”, kazao je Kovačević.
Svaki novi mirovini sporazum sve nepovoljniji
Američka strana vjerojatno će biti spremna ponuditi pregovore ruskoj strani ako Trump pobijedi. Međutim, ishod tih pregovora vjeorjatno neće biti povoljan za Ukrajinu.
“Ukrajina je sukcesivno bila suočena sa sve nepovoljnijim mirovnim sporazumima. Svaki put kad je jedan sporazum odbila, dobila bi još nepovoljniji”, napominje Kovačević.
Podsjetio je kako su 2014. tadašnji ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič i oporba sklopili sporazum o prijevremenim izborima, ali tada se SAD tome usprotivio. Potom su 2015. na zahtjev ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka otpočeli pregovori u Minsku okončani mirovnim sporazumom Minsk 2, koji je postao i rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a. No SAD je, kaže Kovačević, tada Porošenku i kasnije Volodimiru Zelenskom rekao da ne poštuju taj sporazum.
“Taj je sporazum bio nepovoljniji nego sporazum o prijevremenim izborima 2014., ali ipak prihvatljiv za Ukrajinu”, napominje Kovačević.
“Ukrajinsko vodstvo treba biti samostalnije”
Na koncu su 2022. godine, nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, u Bjelorusiji i u Turskoj bili vođeni pregovori tijekom kojih je Ukrajina iznijela prijedlog mirovnog sporazuma s kojim se Rusija suglasila.
“No, tada je došao britanski premijer Boris Johnson i u ime kolektivnog Zapada rekao Zelenskom da se s Putinom ne smije pregovarati. A taj je sporazum bio nepovoljniji od sporazuma Minsk 2, ali povoljniji od trenutnog stanja na terenu. Pa ako bude neka sljedeća verzija mirovnog sporazuma, ona će vjerojatno biti nepovoljnija od sporazuma iz Istanbula. Mislim da bi ukrajinsko rukovodstvo trebalo početi misliti samostalno, a ne samo slijediti ono što mu kažu iz Washingtona”, zaključio je Kovačević.
