Ukrajina traži da joj se dopusti izvoz žitarica preko Dunava. Brodovi bi išli i preko Hrvatske

Rusija je u subotu najavila povlačenje iz sporazuma zbog napada ukrajinske vojske na njene brodove na Krimu

Ukrajina traži uklanjanje birokratskih prepreka i suradnju s ostalim zemljama na Dunavu kako bi alternativno tom rijekom izvozila žitarice u Europsku uniju jer joj je Rusija onemogućila izvoz putem luka na Crnom moru.

Ukrajina, jedan od najvećih svjetskih izvoznika žitarica i suncokretovog ulja, u srpnju je postigla sporazum s Rusijom o slobodnom prolazu tereta s poljoprivrednim proizvodima iz blokiranih luka.

Rusija je u subotu najavila povlačenje iz sporazumu zbog napada ukrajinske vojske na njene brodove na Krimu gdje je usidrena ruska ratna mornarica.

Ihor Korhovij, zamjenik ukrajinskog ministra za regionalni razvoj, rekao je da je više ukrajinskih luka već bilo onesposobljeno za izvoz žitarica i prije povlačenja Rusije iz sporazuma.

“Velike izvozne luke poput Mariupolja ili Hersona su okupirane, a u Nikolajevu luka ne radi iz sigurnosnih razloga. Tako da je četiri ili pet luka izvan upotrebe”, izjavio je Korhovij u razgovoru za Hinu.

“Te luke su bile veliki prometni koridor za izvoz žitarica i čelika pa je kapacitet onih koje imamo sada nedovoljan”, rekao je Korhovij koji je nedavno sudjelovao na na forumu 14 podunavskih zemalja u Košicama.

U srpnju je posredovanjem Turske i UN-a postignut sporazum o izvozu ukrajinskih žitarica iz crnomorskih luka koje je blokirala Rusija poslije invazije 24.veljače. Nakon sporazuma je izvezeno više od šest milijuna tona žitarica.

Sporazum je trebao biti produžen idući mjesec. Rusija je prije desetak dana poručila da će dogovor ovisiti o tome hoće li Zapad olabaviti sankcije Moskvi. EU je međutim posljednjih tjedana zahtijevao i od Srbije da uvede sankcije Rusiji, čemu se ona protivi.

“Kad se uzme u obzir teroristički napad kijevskog režima na brodove Crnomorske flote i civilna plovila koja su osiguravala sigurnost ‘koridora za žitarice’, ruska strana obustavlja sudjelovanje u provedbi sporazuma o izvozu poljoprivrednih proizvoda iz ukrajinskih luka”, priopćilo je rusko ministarstvo obrane.

UN upozorava da je produženje sporazuma o izvozu žitarica iz luka na Crnom moru od vitalnog značenja za suzbijanje globalne prehrambene krize produbljene ratom u Ukrajini.

Ukrajina je 2019. godine izvozila 16 posto svjetskih zaliha kukuruza i 42 posto suncokretovog ulja, podatak je UN-a. Rusija je također jedan od vodećih globalnih izvoznika žitarica i gnojiva. Pad isporuka podigao je cijene hrane.

Ukrajina od svibnja nastoji prevoziti žitarice alternativnim putem, uzvodno Dunavom, što postaje važan pravac uslijed aktualne situacije.

“Ukrajinske luke na Dunavu, u području regije Odese, koriste specijalne brodove za riječni promet. Usko surađujemo s vladom Rumunjske oko korištenja njihovih luka”, kaže Korkhovij.

 

Dunav život znači

 

Dunav je, nakon Volge, druga po veličini rijeka u Europi dugačka 2.860 kilometara. Žitarice bi putovale uzvodno od Ukrajine, preko Moldavije, Rumunjske, Bugarske, Srbije, Hrvatske, Mađarske, Slovačke i Austrije do Njemačke.

Korhovij kaže da ima informacije da u nekim dijelovima, više uzvodno, postoje poteškoće oko carina ali i dubine rijeke.

“Postoje neka ‘uska grla’, više uzvodno, pa definitivno to moramo riješiti bilateralnim dogovorima s tim zemljama, ali i komunikacijom s EU-om”, napominje zamjenik ukrajinskog ministra.

“Naše stajalište je da je Dunav istinski vodeni put koji život znači. Kada je Rusija blokirala morske luke, dunavske su postale bitne za izvoz. Dunav je sada garancija sigurnosti izvoza hrane”, dodao je.

Ministri vanjskih poslova podunavskih zemalja održali su ovaj mjesec videokonferencijski sastanak, a jedna od tema bila je sigurnost isporuka hrane.

“Luke na Dunavu postale su jedan od mogućih načina za izlazak iz prehrambene krize”, navedeno je u deklaraciji koju je usvojilo 14 zemalja.

 

Poljoprivrednici su junaci

 

Korhovij očekuje nastavak uske suradnje s Rumunjskom i drugim zemljama na Dunavu kako bi Ukrajina nastavila izvoziti žitarice do tamošnjih luka pa ga onda dalje transportirala vlakovima i kamionima.

“Jednom kada rat završi taj vodeni put bi mogao ostati važan za izvoz. Zato je ova makroregionalna strategija bitna za razvoj transporta”, istaknuo je ukrajinski zamjenik ministra.

Podunavske zemlje od 2010. godine surađuju u sklopu Strategije EU-a za dunavsku regiju (EUSDR), okvira za razgovor i usklađivanje politika 14 zemalja. U njemu posreduje Europska komisija, izvršno tijelo EU-a.

Rat u Ukrajini traje 250 dana a Korkhovij napominje da ukrajinski poljoprivrednici neće napustiti svoje usjeve i posao.

“Oni su heroji. Posebno ljudi koji rade u poljima na okupiranim regijama jer je bilo primjera da njihovi strojevi nalete na mine, a oni poginu”, ističe Korkhovij koji Rusiju naziva “terorističkom državom”.

“Ukrajinci su jako hrabri pa ih niti minska polja ne sprečavaju da rade. Naprosto kada radiš u polju ne možeš stati jer imaš puno raznih obveza oko usjeva. Bez obzira što su ta polja često u područjima vojnih djelovanja”, zaključio je.