Ukrajinska ‘rijeka heroj‘ spasila je Kijev od Rusa: ‘To je ukrajinska Amazona, neka voda ostane!‘

Ekolozi se nadaju da najnovija močvarna područja u Ukrajini mogu preživjeti rat, pa čak i procvasti

Oštar miris prva je stvar koja će dočekati bilo koga tko se približi potopljenom ukrajinskom selu Demidiv. Druga stvar su crni i zlatni ostaci od ratovanja. Treća su drveća kojima su tenkovi i minobacači agresora amputirali grane. Četvrta je predivan odraz neba u vodi, piše The Guardian.

Ukrajinci su 25. veljače odlučili otvoriti branu hidroelektrane na rijeci Irpin odmah do sela i poplaviti ga kako bi usporili ili zaustavili napredovanje ruske vojske prema glavnome gradu države Kijevu. Od 750 kuća u selu, 50 ih je poplavljeno. Na nekima tragovi od vode dosežu jedan metar visine.

Žitelji Demidiva, koji danas u svoje kuće ulaze preko drvenih dasaka nisu ljutiti zbog odluke da se selo poplavi. Dapače, ne žale ni trenutka.

Ta je odluka u život vratila 13 tisuća hektara veliko močvarno područje oko sela koje su Sovjeti isušili 1960-ih godina. Prije 24. veljače, početka rata u Ukrajini, na tom su se području trebale graditi stambene zgrade. Budući da se voda sada vratila, možda zauvijek, budućnost tog krhkog ekosustava i lokalnih zajednica nije sigurna.

Rijeka heroj

Lokalni ekolog Volodimir Borejko traži da se rijeci Irpin da titula "rijeke heroja" te da Ukrajina, po uzoru na Ekvador, koji je to 2008. godine napravio prvi u svijetu, ustavom zaštiti prava prirode. "Mislim da rijeci Irpin treba dodijeliti titulu "rijeke heroja" te da je se treba snažno zaštititi zato što su rijeka i ukrajinska vojska odigrali važnu ulogu u obrani Kijeva", rekao je Borejko.

Ekolog dodaje da se građevinski projekti koji su se trebali graditi na poplavnom području rijeke Irpin trebaju ukinuti. Borejko kaže da bitka za Kijev nije jedini slučaj kada je rijeka Irpin obranila glavni ukrajinski grad i da Kijev bez nje u budućnosti ne bi bio siguran.

"Prije tisuću godina, u doba Kijevske Rus', rijeka Irpin više je puta zaštitila Kijev od napada sa sjevera i sjeverozapada. Dugačka je 162 kilometra i njezino je poplavno područje toliko široko i močvarno da neprijateljski konjanici preko njega nisu mogli prijeći", rekao je Borejko.

"Da je Putin Ukrajinu napao za godinu dana ili dvije, rijeka Irpin ne bi mogla obraniti grad jer bi njezino poplavno područje bilo prekriveno cementom, a ona sama skrivena. Ne bi bila nikakva prepreka za neprijateljske tenkove."

Ekološki problemi

Bohdan Proc, ravnatelj odjela za ekologiju biljaka u Nacionalnom prirodoslovnom muzeju Ukrajine te direktor Centra za proučavanje metoda zaštite okoliša i očuvanja prirode, rekao je da je poplavno područje uz rijeku Irpin u doba prije sovjetske okupacije bilo žarište biodiverziteta, svojevrsna ukrajinska Amazona.

"Ponegdje je bila duboka i pet metara, prepuna velikih somova i jesetri te močvarnih ptica i grabežljivica poput orlova štekavaca", rekao je Proc.

Kako kaže Proc, sovjetske brane na rijekama Irpin i Dnjepar katastrofalno su utjecale na ekosustav oko Irpina i njegovih pritoka. Mnoge stambene zgrade izgrađene su na starom poplavnom području, što je dodatno pritisnulo umirući ekosustav oko rijeke.

"Močvarna se područja ne mogu samo tako obnoviti. Sovjeti su gradnjom brana prouzročili goleme ekološke probleme. Irpin je postepeno gubio na volumenu i brzini, što je potaknulo prekomjeran rast algi koje su koncentraciju kisika u vodi toliko spustile da velike ribe u njoj više nisu mogle disati. To što se voda vratila ne znači da će tu niknuti novo bioraznoliko močvarno područje. Ekologija tog područja duboko je narušena. Njegovo ekološko obnavljanje moralo bi trajati više godina", rekao je Proc.

Proc dodaje da naglo poplavljivanje starih močvara kod Kijeva i Irpina, koja su Ukrajinci 1941. godine koristili kao prvu crtu obrane od Nijemaca, neće polučiti ekološke benefite kakve bi polučilo sistematizirano podivljavanje.

"Rat ne može podivljavati. Ovdje se nije provelo istraživanje, nije se planirano i reduciralo. Poplavljivanje nam je možda pomoglo pri obrani Kijeva, no prije ili kasnije će se ponovno pričati o ponovnom isušivanju tog područja. Možete li zamisliti koliko će se bilijuna komaraca ovdje izleći tijekom ljeta", rekao je Proc.

Proc misli da će se lokalne vlasti naći pod pritiskom da ponovno izgrade branu na rijeci Irpin. Međutim, budući da rat u Ukrajini još traje, proći će još dosta vremena prije nego što će doći do pokušaja da se brana ponovno izgradi.

"Mislim da postoje dobre šanse da će se brana ponovno izgraditi, međutim sada moramo misliti na obranu zemlje od agresora. To je za nas egzistencijalno pitanje. Dok se to pitanje ne riješi i dok iz zemlje ne izbacimo Ruse, ne možemo se na pravi način pozabaviti ekološkim pitanjima", zaključio je Proc.

Prilike i problemi

Aleksej Vasiljuk, biolog te osnivač i čelnik Ukrajinske grupe za zaštitu prirode (UNCG), kaže da se nada da će ponovno poplavljeno poplavno područje kod Irpina ostati poplavljeno.

"Kao prvo, ove nam vode pomažu u zaštiti Kijeva. Sve dok ne budemo sigurni da Rusi neće ponovno pokušati zauzeti Kijev, ne vidimo kako možemo opravdati isušivanje te močvare. Kao drugo, mislim da će biti jako teško ili možda nemoguće obrnuti procese koji su se dogodili", rekao je Vasiljuk. "Ako govorimo hipotetski, možda bi to močvarno područje moglo postati vrlo dobro mrijestilište za ribe čije su brojke tijekom posljednjih deset godina značajno pale te važno uzgajalište rijetkih vrsta močvarnih ptica."

Međutim, Vasiljuk kaže da bi prilika koje će se otvoriti zajedno s povratkom vode u poplavno područje kod Irpina moglo biti jednako kao i problema.

"Lokalni ekosustav oko rijeke Irpin bio je lošem stanju prije otvaranja brane. Pod tom se vodom nalazi dosta ruskih tenkova i vojne opreme. Miješanje kemikalija i ulja iz spremnika za gorivo s otpadom iz pretrpanih odlagališta otpada predstavlja veliku prijetnju", rekao je Vasiljuk. "Neposredno prije početka rata, mnogi dijelovi tog područja tretirani su pesticidima i gnojivima. Mnogo je prijetnji za čovjeka i prirodu koje se trebaju riješiti."

Unatoč tome, Vasiljuk vjeruje da se rješenja mogu pronaći te da bi se povijesne kijevske močvare mogle zauvijek vratiti.

"Dok ukrajinski vojnici pokušavaju spriječiti genocid Ukrajinaca, mislim da bi aktivisti za zaštitu okoliša trebali onemogućiti ekocid", rekao je Vasiljuk. "Moguće je da je ovo najvažnije i najdragocjenije močvarno područje u Ukrajini. Da nije bilo te močvarne barijere, bitka za Kijev mogla je završiti bitno drukčije."