Ukrajinski dronovi gađali ruske rafinerije i luku Temrjuk

Ukrajina je tijekom noći izvela novu seriju napada bespilotnim letjelicama duboko unutar ruskog teritorija, gađajući pritom ključne energetske objekte i infrastrukturu u lukama, potvrdili su ruski dužnosnici i tamošnji mediji. Riječ je o nastavku ukrajinske strategije usmjerene na degradaciju ruske logistike, rafinerijskih kapaciteta i opskrbnih lanaca koji podupiru ratne operacije.

Požar u luci Temrjuk i gađanje energetskih objekata

Lokalne vlasti u Krasnodarskom kraju priopćile su da je u luci Temrjuk izbio požar nakon što je pogođen dio lučke infrastrukture. Prema zasad dostupnim informacijama, nema ozlijeđenih, no zaposlenici su evakuirani. Na društvenim mrežama pojavile su se snimke zapaljenih spremnika goriva, dok je neovisni portal Astra objavio kako su plamen zahvatili i dijelovi plinskog terminala.

The Temryuk port gas terminal, just across the Kerch strait from occupied Crimea on the Sea of Azov, has been sanctioned by drones.

Good video showing the night sky being lit up by a small damage-free fire. Should be some interesting satellite pictures soon. ???? pic.twitter.com/8nQgM45GSa

— Maria Drutska ???????? (@maria_drutska) December 4, 2025

Luka Temrjuk jedno je od najvažnijih ruskih uporišta na Azovskom moru. Ključna je za izvoz nafte i ukapljenog plina, a unutar kompleksa nalaze se kapaciteti za skladištenje i otpremu energenata koji su posljednjih mjeseci više puta bili označeni kao mogući ukrajinski ciljevi. Kijev takve udare opisuje kao oblik “dalekometnih sankcija”, kojima želi usporiti rusku vojnu industriju i ograničiti prihode od energetskog sektora.

Eksplozije u rafineriji Sizran

Napad je potvrđen i u Samarskoj oblasti, gdje su stanovnici Sizrana prijavili snažne eksplozije kod lokalne rafinerije. Gradonačelnik Sergej Volodčenjkov izjavio je da je grad bio meta ukrajinskih dronova, ali nije precizirao koji su objekti pogođeni. Na internetu se istodobno šire fotografije i videozapisi koji prikazuju veliki požar, za koji se tvrdi da potječe iz rafinerijskog kruga.

Update from Temryuk ???????? pic.twitter.com/WP4eKpKME3

— MAKS 25 ???????????? (@Maks_NAFO_FELLA) December 4, 2025

Riječ je o rafineriji Sizran, osnovanoj 1942. godine, koja je u vlasništvu Rosnefta i među većima je u europskom dijelu Rusije. S godišnjim kapacitetom prerade od oko 8,5 milijuna tona sirove nafte, objekt je od početka rata jedan od čestih ciljeva ukrajinskih napada dronovima. Gađanje rafinerija postalo je dio šire ukrajinske kampanje koja ima za cilj otežati rusku proizvodnju i distribuciju naftnih derivata.

The port of Temryuk on the Azov Sea has been hit by drones and is on fire. Gazprom has alarge oil terminal here which might have been the target. Geolocated at 45.32364227260595, 37.384826699035216 pic.twitter.com/UL1Du6TzUp

— raging545 (@raging545) December 4, 2025

Rusko ministarstvo obrane tvrdi da je tijekom noći protuzračna obrana presrela i uništila ukupno 41 ukrajinski dron, uključujući jedan iznad Krasnodarskog kraja.

Diplomatski pokušaji u sjeni eskalacije

Dok se napetosti na terenu pojačavaju, u Miamiju je održan novi krug razgovora o mogućem mirovnom planu za Ukrajinu. Ukrajinsko izaslanstvo predvodio je savjetnik za nacionalnu sigurnost Rustem Umerov, koji se sastao s izaslanikom Donalda Trumpa Steveom Witkoffom te Jaredom Kushnerom. Prema izvorima iz diplomatskih krugova, revidirani prijedlog obuhvaća 20 točaka, a među najosjetljivijima ostaju status okupiranih teritorija, korištenje zamrznute ruske imovine i model sigurnosnih jamstava za Ukrajinu.

EU i dalje podijeljena oko zamrznute ruske imovine

Paralelno se u Europskoj uniji nastavlja rasprava o korištenju oko 140 milijardi eura zamrznute ruske imovine koja se nalazi u belgijskoj kompaniji Euroclear. Belgija inzistira na čvrstim pravnim jamstvima prije eventualnog korištenja tih sredstava za obnovu Ukrajine, dok Njemačka podržava otključavanje imovine, ali odbacuje američki prijedlog prema kojem bi dio sredstava bio preusmjeren Washingtonu. Kancelar Friedrich Merz jasno je naglasio da takav model nije prihvatljiv Berlinu.

Diplomatska dinamika oko mirovnog procesa tako ostaje složena, dok se istovremeno intenziviraju napadi na energetsku infrastrukturu — jedan od ključnih faktora koji određuju tempo i mogućnosti nastavka rata.