Ukrajinski predsjednik Zelenski traži oštrije kazne za korupciju tijekom rata, dok se zemlja suočava s izazovima na više frontova
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u televizijskom intervjuu, koji je u nedjelju podijelio na svom Telegram kanalu, da će ovaj tjedan zatražiti od parlamenta da poveća kazne za korupciju tijekom rata. “Postavio sam zadatak zakonodavstvu te će biti ponuđeni moji prijedlozi za izjednačavanje korupcije s veleizdajom u ratnim uvjetima”, rekao je Zelenski. Kaže da je zaustavljanje mita ključno za pobjedu nad Rusijom te se nada da će borbom protiv korupcije olakšati partnerima podupiranje napora za obnovu koji će stajati milijarde dolara, piše Jutarnji.
Ukrajina je na 116. mjestu od 180 zemalja prema najnovijem Indeksu percepcije korupcije koji je izradio Transparency International.
‘Ili mi ili oni‘
“Brzo se približavamo točki na kojoj ćemo biti mi ili oni”, rekla je potpredsjednica vlade Irina Vereščuk u aplikaciji Telegram u nedjelju. Vanjski i unutarnji čimbenici značili su da opstanak države počinje ovisiti o sposobnosti Ukrajine da “zaista uništi korumpirane kao društvenu skupinu”, rekla je. Zelenski je izjavio da se oni koji budu proglašeni krivima moraju suočiti s pravdom. “Ali, ovo nije streljački vod. Ovo nije staljinizam”, rekao je. “Ako postoje dokazi, osoba mora biti iza rešetaka.”
Ukrajinski je predsjednik 11. kolovoza najavio smjenu čelnika svih regionalnih centara novačenja zbog navodne korupcije. Zelenski je rekao kako je provjera pokazala znakove profesionalnih zloupotreba, od ilegalnog obogaćivanja do prijevoza muškaraca sposobnih za služenje vojske izvan granica usprkos zabrani izlaska iz države. “Sustav trebaju voditi oni koji točno znaju što je rat te zašto su tijekom rata cinizam i potkupljivost izdaja”, priopćio je ukrajinski predsjednik. Pozornost je privukla njegova objava da će za implementaciju odluke biti zadužen general Valerij Zalužni i da će nove kandidate za funkcije prvo provjeravati sigurnosna služba SBU. Priča o tinjajućem sukobu Zelenskog i Zalužnog već se neko vrijeme provlači kroz obavještajne izvore zapadnih agencija.
U srijedu je ukrajinski predsjednik osudio sustavnu korupciju u medicinskim izuzećima od vojne službe za ljude koji izbjegavaju novačenje, rekavši da je sustav podložan mitu i masovnim odlascima u inozemstvo. Navodno je za oslobađanje od vojne službe dovoljno, ovisno o regiji i statusu, između 3000 i 15.000 dolara (euro i dalje kaska za dolarom po prihvatljivosti). Obje točke udara izuzetno su osjetljive jer su se bogatiji mogli osloboditi vojne službe u situaciji dok preostalo stanovništvo u zemlji trpi pod stalnim ruskim napadima i brine zbog najbližih na bojištu.
Broj poginulih ukrajinskih vojnika se, prema zapadnim procjenama, penje prema 20.000, a ranjenih je više od 100.000. Veliki su to gubici koji će dugoročno, uz velik broj stanovnika izvan zemlje koji se neće vratiti, gušiti demografiju.
Unutarnja politika izbija tako u prvi plan zasjenjujući situaciju na bojišnici. Posljedica je to dojma koji je stvoren o slabom napretku protuofenzive za što se krivnja svaljuje ne na generala Zalužnog, nego na političko vodstvo. Opozicija je cijele prošle godine bila svjesna kako nema prostora da na bilo koji način nagrize karizmu predsjednika Zelenskog, a onda su početkom godine počeli udari na Oleksija Reznikova.
Blizak predsjedniku
Ministar obrane blizak je predsjednikov suradnik, a dio analitičkih izvora upozorava da su obojica židovske nacionalnosti što ih čini metama nacionalističkog dijela politike koji lako može uspaliti javnost.
Rješenje sadašnje situacije bilo bi jednostavno – vojni uspjeh koji bi potvrdio ispravnost političkih odluka. Osobito približavanje administrativnoj granici Krima, što je sam Zelenski prije nekoliko dana proglasio jednim od ključnih ciljeva, uvjeren da bi tada Moskva pristala na pregovore.
