Uskršnji običaji u Podravini

Uskrs je naš najveći kršćanski blagdan i do njega se uvijek jako držalo. Spremila bi se i očistila cijela kuća. Obitelj je išla, tko bi imao pravo, na svetu ispovijed, a posebno se držalo do starijih običaja. 

Zdravi i veseli bili i Uskrs slavili!

U Podravini se od davnina njeguju brojni uskršnji običaji. Neki od njih su oslikavanje uskršnjih jaja, Matkanje i Vuzmeno kolo. Vuzmeno kolo običaj je plesanja kola nakon korizme. Obično se plesalo ispred crkve i na mjesnim raskrižjima na Bijelu nedjelju, koja se u Podravini naziva i Matkana nedjelja. To je prva nedjelja po Uskrsu. Vuzmeno kolo su plesali mladići i djevojke. Danas ovaj običaj od zaborava čuva HPD Ferdo Rusan iz Virja, ali se za razliku od nekada, Vuzmeno kolo danas pleše na Uskrsni ponedjeljak. Isti se običaj organizira i u Šemovcima u organizaciji KUD Zvirišće.

Na Matkanu ili Bijelu nedjelju, odnosno prvu nedjelju po Uskrsu, u selu Delovi u Općini Novigrad Podravski i danas se obilježava običaj Matkanja. Matkanje je običaj razmjenjivanje najljepših pisanica između djevojaka koje postaju matke, kume ili vrlo bliske prijateljice i tim činom ostaju povezane do kraja života.

U Goli i Gotalovu se blagdan Uskrsa obilježava oživljavanjem tradicijskih igara – kotačanja i bincanja. Tradicija kotačanja i bincanja na Uskrs u Goli traje više od sto godina, a brojni mještani se sastaju kako bi zajedno proslavili Uskrs na ovako zanimljiv način. A koliko je ovaj običaj važan za mjesštane govori činjenica da se brojni mještani koji su odselili u razne krajeve svijeta, zbog ovog običajavraćaju u zavičaj. Kotačanje i bincanje su zanimljive igre, a dosta podsjećaju na hokej i bejzbol.

Na koncu, umijeće ukrašavanja uskršnjih jaja je najrašireniji običaj, a u Podravini ova tradicija ima svojstvo nematerijalne kulturne baštine. Postupak ukrašavanja jaja u Podravini naziva se pisanje, a ukrašena jaja pisanice. Ovdje se njeguje nekoliko tehnika ukrašavanja, dok su neke tehnike karakteristične za pojedina sela. Jedna od najstarijih tehnika ukrašavanja jaja je oslikavanje voskom.

Oslikavanje voskom se izvodi uz pomoć pisaljke koju nazivamo kičica. Ona se izrađuje od komada grane na koju je pričvršćena bakrena žica. Neki vosak nanose uz pomoć metalnog pera. Njime se na površinu jajeta nanosi rastopljeni pčelinji vosak.

Jaje je za ovaj način oslikavanja potrebno pripremiti tako da ga se prethodno skuha, te jako dobro očisti i opere od svih nečistoća i masnoća. Nakon što se nanese vosak na površinu jajeta, tada se jaje uranja u boju. Obično se radi o tri ili četiri boje.

Neke pisanice mogu biti i višebojne. Najčešće korištene boje su bijela (odnosno boja površine jajeta), žuta, crvena i crna. Boje su se nekoć dobivale od kore luka, kore hrasta ili jabuke, crvenog krep papira, a crna se dobivala od čađi ili boje za tekstil.

Danas se upotrebljavaju industrijske boje za bojanje jaja. Ukrašavanje pisanica dugotrajan je proces, jer se za svaku boju posebno nanosi vosak. Uvijek se ide od svjetlije boje prema tamnijoj, te se završava sa crnom bojom.

Na koncu se naneseni vosak pažljivo skida uz pomoć mekane krpice koju je potrebno prethodno zagrijati. Kako bi jaje dobilo konačan sjaj, premazuje ga se svinjskom masti ili slaninom ili kako se u Podravini naziva, špekom.

Druga tehnika ukrašavanja pisanica je tehnika struganja.

Za podlogu se koristi crvena ili plava boja, koja se uz pomoć britve ili oštrog nožića skida nanesena boja. Treća, vrlo zanimljiva tehnika je tehnika oslikavanja „železnom vodom“.

Ova tehnika ukrašavanja jaja se koristi uz pomoć solne kiseline u koju se umače vrlo tanak kist i iscrtava podloga koja je obojena ljuskama luka. 

 Četvrta metoda je metoda umatanja jaja, za što su se upotrebljavali ostaci vune, konca ili komadići platna. Slijedeća poznata metoda je lijepljenje srčike biljke sitine, u Podravini poznate kao setinec, uz pomoć brašna pomiješanog s vodom. 

Posljednja metoda ukrašavanja je uz pomoć otisaka biljaka.

Ova je tehnika i dan danas jedna od najjednostavnijih i najpopularnijih. Odabere se listovi i cvjetovi biljaka lijepih oblika (maslačak, djetelina, peršin i slično) koji se gornjih dijelom priljube uz površinu jajeta te se uz pomoć iznimno tanke tkanine omotaju oko jajeta.

Nakon što se jaje skuha u ljuskama luka, skida se tkanina i listovi, a na površini jajeta ostanu lijepi otisci, cvjetni motivi.

Najčešći motivi su cvjetovi, grančice, motivi klasja, motivi veza i čipke, hrvatski grb, poznati stihovi, ili pak „Ovo se jaje za poljubac daje“, „Sretan Uskrs“ i drugi natpisi uz koje se često navodi i godina.

U Podravini su najpoznatije pisanice iz Molvi, Podravskih Sesveta, Novigrada Podravskog, Šemovaca, Koprivničkog Ivanca, Peteranca, Torčeca, Đelekovca, Gornje Šume, Đurđevca i Koprivnice.

Javnosti su pisanice iz Podravine poznate zahvaljujući umjetniku i etnologu Josipu Cugovčanu iz Podravskih Sesveta koji ima respektabilnu zbirku pisanica iz svih dijelova Podravine, ali i iz raznih krajeva svijeta. Poslijednjeg desetljeća, zahvaljujući projektu „Pisanica od srca“ Turističke zajednice Koprivničko-križevačke županije pisanice u maniri naive putuju diljem svijeta.

Visina im je oko 2, a širina 1,5 metar, a može ih se vidjeti u galerijama i na trgovima diljem Hrvatske i svijeta (Vatikan, New York, Milano, Budimpešta, Klagenfurt, Prag, Graz, Pariz, Riga, Kotor, Međugorje, Varaždin, Zagreb, Vukovar…).

Pisanice su oslikali poznati slikari naive okupljeni u udrugama hlebinski slikari i kipari naive, Molvarskog likovnog kruga, likovne sekcije HPD Ferdo Rusan iz Virja, Peski art Đurđevac od kojih se ističu poznati slikari Josip Gregurić, Zdravko Šabarić, Stjepan Pongrac, Zlatko Kolarek, Zlatko Štrfiček, Vladimir Ivančan, Drago Žufika, Đuro Jaković i brojni drugi.