UVOĐENJE EURA Objavljeno kako će izgledati bankomati od 1. siječnja: ‘Imat će samo novčanice od 10 ili 20 eura’

Uvođenjem eura 1. siječnja iduće godine s bankomata ćemo podizati novčanice od 10 ili 20 eura, a i traženi iznosi kao što su 50 i 100 eura isplaćivat će se u novčanicama od 10 i 20 eura, kažu u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB).

Od 1. siječnja iduće godine euro će živjeti zajedno s kunom još dva tjedna kada će se na snazi biti dvojni optjecaj i kada će se i ostatak novca pri kupnji u dućanima za namirnice plaćene eurima ili kunama, vraćati u eurima.

Do uvođenja eura imamo još nepuna tri mjeseca, pri čemu će se u razdoblju od 15. do 31 prosinca uvesti beznaknadno podizanje kuna na bilo kojem bankomatu.

Ono će se zadržati do 15. siječnja kako ne bi došlo do negativnog utjecaja na dostupnost gotovine u kunama, rekli su Hini iz Hrvatske narodne banke.

HNB je izdao i preporuku bankama da i u razdoblju od 1. listopada do 31. prosinca 2022. ukinu potrošačima naknadu za polog gotovog novca kune na svoje račune, kako bi se građani motivirali da i prije dana uvođenja eura polože kune na svoje račune.

Tako će se sredstva automatski konvertirati u eure i smanjiti vršna opterećenja na cijeli sustav u razdoblju nakon 1. siječnja, ističu iz HNB-a.

Nakon 1. siječnja i uvođenja eura velik broj bankomata bit će prilagođen za isplaćivanje eura, kada će nastupiti razdoblje ponovnog beznaknadnog podizanja gotovine na bankomatima klijentima drugih banaka, no sada eura, a ne kuna.

Bit će objavljena i interaktivna karta bankomata na kojoj će građani moći pronaći najbliži bankomat na kojem će moći podići eure.

Kada je u pitanju podizanje gotovine s bankomata nakon uvođenja eura, iz HNB-a kažu kako je uređeno da se u razdoblju od tri mjeseca od dana uvođenja eura, bankomati koji se koriste s jednom kasetom za isplatu novčanica isključivo pune apoenom od 10 eura, a bankomati koji se koriste dvjema ili trima kasetama za isplatu novčanica isključivo pune apoenima od 10 i 20 eura.

Iznimno od toga, bankomati koji se koriste četirima kasetama za isplatu novčanica mogu se puniti i apoenom od 50 eura, uz uvjet da se za isplate do visine manje ili jednake 100 eura uvijek isplaćuju apoeni od 10 i 20 eura. Za iznose više od 100 eura isplaćivat će se i apoeni od 50 eura uz uvjet da se iznos od 100 eura uvijek isplaćuje u apoenima od 10 i 20 eura. navode iz HNB-a.

Iz središnje banke kažu da su za potrebe predopskrbe eura tijekom 2022. i početne potrebe, nabavili najviše euronovčanica od 10 i 20 eura te eurokovanica od 1 i 2 centa, a one će se i najviše distribuirati.

U tom prijelaznom razdoblju se očekuje i postupno privremeno gašenje bankomata tijekom prosinca, a planirano je da sve banke provedu prilagodbu svoje cjelokupne bankomatske mreže za isplatu eura do 15. siječnja, zbog modela prilagodbe bankomata na valutu euro.

 

Novčanice će biti uništene, a kovanice pohranjene

 

U prvih 12 mjeseci nakon uvođenja eura zamjena gotovine kune bit će moguća bez naknade u poslovnicama banaka, Fine i Hrvatske pošte, gdje će građani moći i pribaviti početne pakete eurokovanica.

Početni paket eurokovanica za građane sadrži 33 eurokovanice svih apoena ukupne vrijednosti 13 eura i 28 centi, a moći će se nabaviti za protuvrijednost od 100 kuna, kažu iz HNB-a.

No, postojat će ograničenja količine kovanica i novčanica koje će se moći zamijeniti bez naknade, što znači da će biti moguće zaračunati naknadu u slučaju ako se odjednom mijenja više od 100 novčanica ili kovanica, navode iz Ministarstva financija.

Iz HNB-a pretpostavljaju da će se, po uzoru na zemlje koje su uvele euro kao nacionalnu valutu, prilikom zamjene kune za euro vratiti oko 1,1 milijarda komada kovanica kune, koje, ilustrirali su, ukupno teže kao 120 zagrebačkih električnih tramvaja, a tu je i više od 500 milijuna komada novčanica kune.

Novčanice kune će se paralelno s povlačenjem iz optjecaja uništavati na sustavima za obradu novčanica koji imaju i mogućnost njihovog uništavanja te dalje zbrinjavati.

Suprotno od novčanica, kovanice kune će se čuvati u unajmljenim halama Ministarstva obrane u trajanju od tri godine, a potom će se primjereno zbrinuti, kažu u HNB-u.

Kovanice se čuvaju jer rok za zamjenu kovanica će biti tri godine od datuma uvođenja eura, ali neće postojati krajnji rok za zamjenu novčanica kuna u eure tako da će građani i nakon isteka prvih 12 mjeseci kunu moći zamijeniti za euro u HNB-u u bilo kojem trenutku u budućnosti, poručuju iz Ministarstva financija.

 

Do kraja godine otkovat će se 420 milijuna eurokovanica

 

Sredinom srpnja u Hrvatskoj kovnici novca u Svetoj Nedelji počela je proizvodnja hrvatskih eurokovanica, a kako je tada rekao guverner HNB-a Boris Vujčić, do kraja godine planira se otkovati oko 420 milijuna eurokovanica.

Proizvodnja teče u tri smjene, a cilj je da se do kraja ove godine otkuje oko 420 milijuna eurokovanica s nacionalnim motivima, dok je za iduću godinu planiran otkov njih oko 230 milijuna.

Na tržište se planira pustiti oko 3.700 tona kovanica, kao i oko 350 milijuna komada novčanica. To bi trebalo zadovoljiti potrebe za gotovinom i zamjenu kune 1. siječnja.

Bankama i poduzetnicima niži troškovi poslovanja, bez značajnijeg utjecaja na turizam

Profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku Domagoj Sajter za Hinu je ocijenio da će uvođenjem eura najviše profitirati banke te da je upravo to razlog zašto su one najveći proponenti za prelazak na euro.

“Sve ono što su se prije zvale devize, a najvećim dijelom se to odnosi na euro, će sada postati domaća valuta pa će im se osloboditi devizne rezervacije, imat će niže naknade, odnosno, niže troškove poslovanja s maticama”, rekao je Sajter.

Osim banaka, Sajter navodi da će prelazak na euro biti plus i poduzećima, odnosno tvrtkama koje posluju s inozemstvom, konkretnije poduzetnicima iz područja eurozone te poduzetnicima i tvrtkama koje uvoze ili izvoze iz eurozone, a da su pritom ostvarivale negativne tečajne razlike.

Na pitanje kako će uvođenje eura utjecati na turizam, Sajter ne očekuje znatniji utjecaj na turističku sezonu.

“Ne biraju turisti Hrvatsku zbog valute, već zbog mora, prirodnih ljepota, kulturnih znamenitosti, osjećaja sigurnosti, zapravo svega onoga što Hrvatska nudi”, kaže on.