VLADA Izrada mjera za sprječavanje radikalizacije

Zbog događaja koji ukazuju na pojačanu radikalizaciju hrvatskoga društva Vlada je zadužila Koordinaciju za sustav domovinske sigurnosti da nakon analize stanja predloži mjere za sprječavanje radikalizacije, temeljene na usklađenom djelovanju nadležnih tijela.

S mjerama čiji je cilj jačanje postojeće funkcije upravljanja sigurnosnim rizicima i otpornosti na utjecaj radikalizacije u društvu Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti će izvijestiti Vladu te, sukladno Zakonu o sustavu domovinske sigurnosti, upoznati Vijeće za nacionalnu sigurnost.

"Širenje i jačanje radikalizacije u društvu u pravilu vodi do nasilnog ekstremizma i/ili terorizma te predstavlja ozbiljnu prijetnju sigurnosti države, ostvarivanju temeljnih ljudskih prava i sloboda građana te vladavini prava", stoji u zaključku koji je na sjednici u četvrtak predstavio potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Pokušaj trostrukog ubojstva s mogućim elementima terorizma koji se 12. listopada dogodio na Trgu sv. Marka ukazuje da je u dijelu hrvatskog društva došlo do radikalizacije, rekao je.

"Svaka vrsta radikalizacije u pravilu dovodi do nasilnog ekstremizma i/ili terorizma i predstavlja ozbiljnu prijetnju sigurnosti građana i države u ostvarivanju temeljnih ljudskih prava i sloboda, odnosno ustavnih vrednota",  upozorio je Medved.

Prepoznavanje znakova radikalizacije, njihovo razumijevanje te usklađen i učinkovit odgovor nadležnih institucija na događaje koji su posljedica radikalizacije predstavljaju ključ sprječavanja jednog od sigurnosnih rizika za nacionalnu sigurnost Hrvatske.

"(...) Ovim Zaključkom Vlade zadužuje se Koordinacija za sustav domovinske sigurnost da na osnovu analize postojećeg stanja predloži mjere za sveobuhvatan, i učinkovit pristup sprječavanju radikalizacije, koji treba biti utemeljen na usklađenom i koordiniranom djelovanju svih nadležnih tijela", rekao je.

Granica je prijeđena

Premijer Andrej Plenković podsjetio je da je prije nekoliko dana rekao da je granica prijeđena.

"Nije isto biti meta govora mržnje u političkoj areni, na internetu, kroz medijske članke i napade - to nije problem", naglasio je premijer te dodao da je većina članova Vlade, a on godinama, toga svjestan.

"Nema toga što o sebi ili o nekom od vas, koji su češće predmet napada nekih drugih, nisam pročitao", dodao je te istaknuo da mu nikada pritom nije palo na pamet da bilo koga tuži.

"Ovo govorim radi HND-a, nakladnika, medija. Dakle, nikada. A bilo je utuživih članaka jako veliki broj. Jer sam smatrao da je sloboda govora važnija od pravnih aktivnosti protiv onih koji šire mržnju", dodao je.

Međutim, naglasio je Plenković, kada poticanje na mržnju, nesnošljivost, netoleranciju, dovede do nasilnog ekstremizma, pa i terorizma - onda je granica prijeđena.

"I zato danas vodimo ovu raspravu. Jer nismo mi imali ovakvu situaciju u društvu kao što smo je doživjeli prije deset dana. To je ta ključna razdjelnica. Jedno su ovi hrabri anonimci ili nekada potpisani na internetu, a drugo je kad netko s vatrenim oružjem pokuša trostruko ubojstvo pred zgradom Vlade. To je ta bitna distinkcija",

Zato je poruka koja se šalje ovim zaključkom, dodao je, da nadležna tijela, a u Koordinaciji su baš svi koji trebaju biti uključeni, temeljito analiziraju stanje te, nakon što naprave i bolju međusobnu koordinaciju i razmjenu informacija, predlože mjere koje možemo poduzeti u društvu.

"Od osvješćivanja naših građana što je to uopće govor mržnje, pa do analiziranja njegovih posljedica i poduzimanja mjera da ga sprječavamo. To je poanta Zaključka. I kad se taj posao napravi onda možemo razmišljati kada i s kakvom sadržajnom podlogom sazvati i dogovarati sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost", poručio je.

Nek promisle oni koji odobravaju 

Premijer ističe da Vlada nije "otkrila govor mržnje u ponedjeljak". "Da me dobro čuju oni koji misle da smo mi ovo shvatili u ponedjeljak. Ne. U ponedjeljak smo shvatili da je netko u stanju doći pred Banske dvore i pokušati ubiti hrvatskog policajca. To  smo shvatili, a s govorom mržnje smo mi upoznati jako dobro, dugi niz godina. Bolje nego mnogi drugi. To je bit", naglasio je.

Zato će, ponovio je, voditi tri paralelne aktivnosti - jedna je sam konkretni slučaj pokušaja ubojstva policajaca o čemu će računa voditi nadležne institucije, drugo je institucionalna borba protiv radikalizacije, a treće je politička borba protiv onih, kako je rekao, kojih ima dosta na hrvatskoj političkoj sceni koji to ili odobravaju ili nalaze razumijevanje.

"Pa se sad, nakon deset dana, vade da su nešto osuđivali, a znamo  dobro da nisu ili oni koji to relativiziraju pa se kasnije ukrcavaju u vlak potencijalnih žrtava. To  se trenutno događa u Hrvatskoj. I zato ovakav sustavni rad može biti jedini odgovor i jedino rješenje. I to je bit", poručio je.

Istaknuo je tu i, kako je rekao, razliku od neba do zemlje, u reakciji francuske i hrvatske političke scene na "ne iste, ali ne ni pretjerano različite situacije".

"Bilo bi dobro da neki o tome promisle u hrvatskom javnom i političkom životu", zaključio je.