Vlada objavila životopise i programe kandidata za šefa DORH-a
Vlada je u srijedu na svojoj internetskoj stranici objavila životopise i programe četvorice kandidata za glavnog državnog odvjetnika: odvjetnika Mladena Dragičevića, zamjenika Županijskog državnog odvjetnika u Splitu Nikše Wagnera, trenutnog zamjenika glavne državne odvjetnice Emilija Kalabrića i suca Visokog kaznenog suda Ivana Turudića.
Riječ je o kandidatima koji su Državnoodvjetničkom vijeću (DOV) ranije poslali potpune i pravovremene prijave na natječaj za glavnog državnog odvjetnika, a koje je vijeće proslijedilo vladi RH, prenosi 7dnevno.
Zaštita imovine RH, povećanje efikasnosti i transparentnost postupanja državnog odvjetništva te poseban pozor na kaznena djela iz domene ratnog zločina, koruptivnih kaznenih djela i kaznenih djela vezanih uz zlouporabu europskih fondova, ističe u svojem programu odvjetnik Mladen Dragičević kao ključne točke.
Wagner za osnaživanje odsjeka za ratne zločine
Zamjenik splitskog Županijskog državnog odvjetnika Nikša Wagner zalaže se za osnaživanje odsjeka za ratne zločine, sužavanje nadležnosti Uskoka s naglaskom na kvalitetu rada, pokretanje rada odjela za istraživanje imovinske koristi te smanjenje troškova.
Inzistiranje na kompetentnim stručnjacima, kvalitetnoj administrativnoj podršci, promjeni percepcije Državnog odvjetništva u javnosti, kadrovskom ekipiranju i stalnom nadzoru rada zagrebačkih državnih odvjetništava, navodi Wagner kao strateške ciljeve.
Aktualni zamjenik glavne državne odvjetnice Emilio Kalabrić u svojem programu ističe kontinuirano obnavljanje državnoodvjetničkog kadra, povećanje financijskih sredstava za rad i smještajnih kapaciteta i bolju opremljenost državnih odvjetništava IT opremom.
Kalabrić za kvalitetno zastupanje interesa RH u arbitraži
Posebnu pozornost posvetiti radu na predmetima zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju te utaji poreza i carine, kao i punoj primjeni instituta privremenog osiguranja imovinske koristi s posebnim naglaskom na kaznena djela u kojima je oštećen državni proračun, navodi Kalabrić u svojem programu.
Također se zalaže i za što učinkovitije procesuiranje ratnih zločina, izvansudsko rješavanje sporova i kvalitetno zastupanje interesa RH u arbitraži i zastupanju pred stranim sudovima (znači li to da je do sada ono bilo ispod zadovoljavaće razine uoči arbitraže koju je Todorić zatražio za Agrokor ispred ICSD-a u Washingtonu, op. a.).
Ideja protočnosti kadrova unutar pravosuđa te jednostavnije mogućnosti da državni odvjetnici i suci nakon određenog vremena mijenjaju sud za državno odvjetništvo i obrnuto, zagovara, između ostalog sudac Visokog kaznenog suda Ivan Turudić u svojem programu.
Sjedište Uskoka trebalo bi biti bliže zgradi DORH-a
Uz to, Turudić se zalaže za značajna poboljšanja u materijalnim uvjetima rada, prostornih kapaciteta, tehničke podrške i informatičke opreme, a smatra i kako bi se sjedište Uskoka zbog praktičnosti trebalo nalaziti bliže zgradi DORH-a u zagrebačkoj Gajevoj ulici, a ne biti dislocirano kao što je trenutno slučaj.
Osim što je radio kao sudac na nekolicini hrvatskih sudova, od 2015. je bio predsjednik Visokog časnog suda Hrvatske liječničke komore, navodi se u životopisu. Turudić je karijeru je započeo kao vježbenik na Općinskom sudu u Virovitici 1987., bio je članom brojnih odbora, vijeća i radnih skupina, a autor je i koautor brojnih znanstvenih i stručnih radova.
Od 1990. do 1992. bio sudionik Domovinskog rata, najprije u sastavu Zbora narodne garde, a zatim 127. brigade Hrvatske vojske na ratištu u zapadnoj Slavoniji, ukupno provevši 500 dana isključivo u borbenom sektoru te je odlikovan od strane predsjednika dr. Franje Tuđmana Spomenicom domovinskog rata 1990.-1992. i Redom hrvatskog pletera, naglasio je.
Turudićeva kandidatura izazvala brojne negativne reakcije
Podsjetimo, kandidatura suca Turudića i prije zaključenja natječaja izazvala je brojne negativne reakcije u javnosti, posebno oporbenih političara, ali i predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića koji je poručio da bi na tu dužnost trebala biti izabrana politički i stranački neovisna osoba.
Glavni državni odvjetnik bira se na četiri godine, a za izbor je potrebna natpolovična većina, odnosno najmanje 76 zastupničkih glasova u Saboru, uz prethodno mišljenje saborskog Odbora za pravosuđe.
Novi glavni državni odvjetnik zamijenit će prvu ženu na čelu DORH-a, Zlatu Hrvoj Šipek, koja je izabrana u svibnju 2020. nakon što je njezin prethodnik Dražen Jelenić podnio ostavku kada se otkrilo da je bio član masonske lože.
