Vuk Vuković: ‘Ina ima sedam puta veću dobit nego 2019., Vlada je mora pritisnuti da snizi cijene’
'Meni je jasno da su te kompanije politički ovisne i da moraju sponzorirati sve i svašta, te da im je dobit nužna i zbog takvih stvari, ali u ovoj situaciji je naprosto neodgovorno da one ostvaruju dobit dok su firme na rubu opstanka, dok veliki dio građana spaja kraj s krajem, i dok je inflacija dvoznamenkasta upravo zbog njihovih cijena'
Visoke cijene energenata dobrim su dijelom utjecale na rast cijena i svih ostalih proizvoda i usluga, pa je inflacija u lipnju premašila 12 posto. Vlada najavljuje mjere za pomoć kućanstvima i poduzećima, a istovremeno imamo energetske kompanije pod kontrolom države koje ostvaruju odlične financijske rezultate. Hrvatska elektroprivreda (HEP) je u potpunosti u državnom vlasništvu dok u Ini država ima gotovo polovicu dionica.
Za HEP još ne znamo kako stoje ove godine, ali znamo da su u posljednje tri godine imali čistu dobit od oko četiri milijarde kuna. Ina je oborila rekord i u prvih šest mjeseci zaradila čak 1,6 milijardi kuna, što je nekoliko puta veća dobit u odnosu na 2019., prije pandemije i agresije na Ukrajinu.
‘Poanta javnih firmi nije da ostvaruju enormnu dobit’
S obzirom na utjecaj visokih energenata na cjelokupnu ekonomiju, sve se češće čuju glasovi da bi energetske kompanije koje su u Hrvatskoj pod kontrolom države, dio tereta krize trebale preuzeti na sebe. Pogotovo ako uzmemo u obzir da ih je država odlučila zadržati pod svojom kontrolom, kao nekakve strateške kompanije.
O toj temi porazgovarali smo s ekonomistom dr.sc. Vukom Vukovićem.
“Poanta javnih firmi nije da ostvaruju enormne dobiti na temelju svojih monopola, nego da nude javnu uslugu. Pogotovo u kriznim situacijama kada su javne firme zadnje koje trebaju svoje neefikasnosti prebacivati na građane i firme. Lako je to bilo trpjeti u dobrim godinama, ali u situaciji kada smo pred recesijom, kada potrošnja svima pada zbog inflacije, stavljati dodatni pritisak na ekonomiju na ovaj način je u krajnju ruku neodgovorno”, kaže Vuković.
Javne firme imaju i javnu odgovornost
Često se mogu čuti mišljenja da usprkos tome što se radi o državnim kompanijama, one posluju po tržišnim principima. “To je krajnje dvojbena tvrdnja za nekoga tko sebi nije izgradio tržište nego ga je dobio državnim odlukama, i čije su izgradnje mreža distribucije financirane javnim novcem još u bivšoj državi. Sada oni imaju konkurenciju, točno, sada posluju po tržišnim uvjetima, ali ako su javne firme, onda imaju i javnu odgovornost”, smatra Vuković.
Što se tiče fantastičnih financijskih rezultata Ine, Vuković kaže da se radi o prebacivanju rasta troškova na krajnje korisnike.
“Ako Ina u prvoj polovici ove godine ima čak sedam puta veću dobit u odnosu na prvu polovicu 2019., što je zadnja normalna usporediva godina (a samo 70 posto veće prihode), onda je očito da su veliku većinu svog rasta troškova nabave nafte i plina prebacili na krajnje korisnike. Ili pak takva dobit dolazi od njihovih nalazišta i rafinerija, no onda pogotovo nema opravdanja za dizanje cijena u maloprodaji”, kaže.
‘Politički ovisne kompanije koje sponzoriraju sve i svašta’
Poduzetnici su posebno ogorčeni na HEP, koji je u stopostotnom državnom vlasništvu, a koji im prodaje struju po nekoliko puta većoj cijeni u odnosu na kućanstva. HEP kućanstvima struju prodaje ispod cijene, kako tvrde, a istovremeno je u posljednje tri godine u plusu oko milijardu do milijardu i pol kuna godišnje.
“Meni je jasno da su te kompanije politički ovisne i da moraju sponzorirati sve i svašta, te da im je dobit nužna i zbog takvih stvari, ali u ovoj situaciji je naprosto neodgovorno da one ostvaruju dobit dok su firme na rubu opstanka, dok veliki dio građana spaja kraj s krajem, i dok je inflacija dvoznamenkasta upravo zbog njihovih cijena – jer glavni uzrok inflacije su rast cijena nafte, plina i struje. A da ne govorimo da se troškovi na sličan način prebacuju na škole, vrtiće i bolnice”, kaže Vuković.
Poseban porez na dobit nije rješenje
Pojavili su se i prijedlozi za uvođenje posebnog poreza na dobit energetskih kompanija, no Vuković smatra da to nije rješenje.
“Poanta je građanima i firmama smanjiti troškove, odnosno ne dopustiti da im cijene rastu tri ili četiri puta. S porezom se građane i firme ne oslobađa tog troška nego se iz državnih firmi prelijeva u proračun. Naknade poduzetnicima koje Vlada razmatra je nešto što bi se, da se recimo financira takvim porezom, tek plaćalo iduće godine, i sigurno zahtjeva birokratske napore da se provede.
Što s firmama koje do tada možda propadnu pa niti ne dočekaju tu subvenciju? Općenito je loše ovakve stvari rješavati poreznom politikom i naknadno subvencijama. I firmama i građanima treba rješenje odmah, jer plaćati četiri puta veću struju si rijetko tko može priuštiti”, kaže.
‘Politika ih treba pritisnuti da se odreknu dobiti’
Rješenje vidi u političkom pritisku na kompanije da smanje cijene, makar i pod cijenu loših poslovnih rezultata.
“Optimalna Vladina politika bi u ovom slučaju bila da natjera i Inu i HEP, na sličan način kao što to rade i inače – političkim pritiskom, da ne računaju na dobit dok god je situacija na svjetskim tržištima nepovoljna. Dakle smanjiti cijene i građanima i firmama po cijenu niže dobiti ili gubitka. Niti HEP niti Ina neće propasti, to je sigurno”, zaključuje.
Izvor:telegram.hr/Foto:Pixell
