‘Za dom – spremni’: Koja je povijest pjesme Bojna Čavoglave?

ZA RTL

Pola milijuna ljudi ove bi subote moglo pjevati ‘Za dom – spremni’ na zagrebačkom Hipodromu. Tamo će se, naime, u večernjim satima održati po brojnim parametrima rekordni koncert hrvatske estrade – bolje rečeno, glazbeni spektakl – čija će glavna zvijezda biti Marko Perković Thompson. Na repertoaru, uz mnoštvo hitove i nove pjesme s albuma “Hodočasnik”, trebala bi se naći i ona s kojom je sve počelo – Bojna Čavoglave.

Povijest pjesme Bojna Čavoglave

RTL je u nedjeljnom večernjem televizijskom prilogu napravio rezime dosadašnje karijere Marka Perkovića Thompsona. Između ostaloga, podsjetili su i na povijest pjesme Bojna Čavoglave koja kod dijela javnosti još uvijek neopravdano pobuđuje negativne konotacije. Štoviše, upravo je ta pjesma pjevača “koštala” i nekoliko zabrana nastupa.

Bojna Čavoglave pjesma je nastala 1991. godine, u vremenu početaka Domovinskog rata. Svojom prepoznatljivošću i borbenošću dizala je nacionalnu svijet i moral hrvatskih branitelja ratnih godina.

Pjesma je prvi put emitirana na Radio Splitu, a tadašnji glazbeni urednik u izjavi za RTL pojasnio je da je prepoznao njezin potencijal.

Thompson: ‘Ne mogu zarađivati dok Hrvatska krvari’

“Ja sam pitao: ‘Marko, reci ti meni, a bi li ti zaradio?’ A on je na to odgovorio: ‘Ne, ne dolazi u obzir. Ja sam hrvatski bojovnik i ne mogu ja zarađivati dok Hrvatska krvari. Ja sam mu na to rekao: ‘To je sve, divno i krasno od tebe, ali ovdje leži veliki novac’. Osjetio sam odmah da će pjesma biti vrlo popularna i rekao sam mu: ‘Jednoga dana možeš krvariti, i poginuti, a netko drugi će ubrati tvoje trude’ “, rekao je Eduard Gracin, umirovljeni glazbeni urednik Hrvatskog radio Splita.

Marko Perković Thompson o pjesmi Bojna Čavoglave 2004. izjavio je:

“To je pjesma koja je napisana 1991. godine i to je pjesma koja poziva da budeš za dom spreman. I mislim da je to jedan plemenit poziv, ne može biti plemenitiji.”

Glazbeni kritičar Bojan Mušćet u nedjeljnom je prilogu kazao da se “Thompsona voli ili ga se mrzi”.

“Mislim da je to jaka polarizacija, kakvu nema niti jedan izvođač i zato je Thompson jedan fenomen, čovjek koji polarizira sa stihovima, sa svojom pojavnošću, identitetom sa svojim imidžem”, kazao je Mušćet.

Tomislav Pletenac s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dao je sljedeću izjavu: “Čim napadnete Thompsona odmah ste Antirvat, Jugoslavenčina, kriptokomunist ili nešto slično. A ako volite Thompsona, automatski ste ustaša, revizionist, fašist”.

Poklič ‘Za dom – spremni’ izraz pjesničke slobode

Podsjetimo još jednom na presudu Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske. Tamo je, naime, dana 3. lipnja 2020. održana sjednica svih sudaca “na kojoj se među ostalim raspravljalo o predmetu u kojem je okrivljenik oslobođen optužbe u prvostupanjskom postupku zbog prekršaja članka 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, počinjenog izvođenjem pjesme Bojna Čavoglave, koja u uvodu ima izričaj ‘Za dom spremni’, koji je okrivljenik izviknuo prilikom izvođenja svoje pjesme na prigodnim koncertima” (…).

No, punih pet godina nakon ove presude, negativni medijski pritisak uoči subotnjeg koncerta ne prestaje.

‘Za dom spremni’ u pjesmi Bojna Čavoglave ostaje kamen spoticanja onima koji u Thompsonovom koncertu ne vide samo koncert. Nasuprot medijskoj hajci stoje činjenice: odluka Visokog prekršajnog suda, rekordni broj zainteresiran posjetitelja i pola milijuna prodanih karata.

Nitko nikada nije prodao toliko karata u 24 sata kao Marko Perković Thompson. Stoga, gotovo vizionarski, pamtit će se koncert na Hipodromu kao nešto što je “bilo jednom u Hrvatskoj”.