Za par mjeseci nas čeka crni scenarij? Stručnak: ‘Reći ću vam što će se dogoditi na jesen…’
Nove će sankcije EU Rusiji dodatno podići cijenu nafte, a u Hrvatskoj se rast cijena naftnih derivata nastavio i ovoga utorka. Veće ‘divljanje’ cijena Vlada je već bila obuzdala rezanjem trošarina i fiksiranjem marži, ali tim mjerama sutra ističe rok. Građani su zabrinuti.
‘Narod se odriče svega, a država ničega’
“Katastrofalno, totalno nepristupačno za građanstvo. S obzirom na plaće i na cijene to je Bože sačuvaj”, kazao je za RTL Danas Zagrepčanin Miroslav Klarić.
“Vozim automobil četiri godine, a novi, nažalost, ne mogu novi kupiti. Ugradio sam plin kada je bio tri kune i nešto po litri, sada je 7,63 kune. Uzmite koji je to postotak. Žalosno je da se narod odriče svega, a država ničega”, rekao je RTL-u Boris Radovanić iz Zagreba.
Od prošle ponoći vlasnici ‘benzinaca’ litru Eurosupera 95 plaćaju 3 lipe skuplje nego jučer. Dizel je poskupio za čak 22 lipe i opet prešao 13 kuna za litru. Te će cijene ostati na snazi idućih tjedan dana, a hoće li se tada mijenjati ovisit će i o odluci Vlade.
Sutra ističu niže trošarine i moratorij na marže
Sutra ističe 90 dana u kojima su trošarine bile smanjene – 40 lipa za benzin, 20 lipa za dizel – a trgovinske marže zamrznute.
“Kontinuirano pratimo situaciju i ako procijenimo da za tim ima potrebe, bit ćemo uz naše sugrađane kao što smo to bili svaki put do sada”, kazao je o tome ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.
Među članicama EU, dio koji država uzima od svake litre goriva najveći je u Danskoj. Tamo je i cijena litre goriva najveća. Njemačka puni proračun s 46 posto od svake litre, tek nešto više od Hrvatske. No, Nijemci imaju i višestruko veće plaće od Hrvata, a od sutra smanjuju i porez. Hrvatska na osnovu poreza i trošarina uzima više i od susjednih zemalja, dok, primjerice, država s čijim se standardom možemo usporediti – Poljska, od svake litre goriva uzima manje od 30 posto.
Od transporta nafte Mađarskoj građani neće imati koristi
Hrvatska se, dakako, priklonila europskom embargu na uvoz ruske nafte, za razliku od Mađarske koja je, iako članica EU, izuzeta od te obveze. Zato će Mađari nastaviti koristiti rusku naftu. A ako se tokovi opskrbe poremete, jamstvo Mađarskoj daje Hrvatska. O tome je jutros, odmah nakon dogovora u Bruxellesu, mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó došao razgovarati s hrvatskim ministrom gospodarstva.
“Ovo je prilika koju ćemo iskoristiti da bi naša pozicija bila značajna kada govorimo o energentima”, tvrdi Filipović.
Stručnjaci, pak, ne očekuju značajniji ekonomski prihod od toga.
“Ni nekakve veće ekonomske koristi ne možemo tu očekivati posebno u svjetlu rasta cijena energenata jer jednostavno Hrvatska nije proizvođač nafte, odnosno zadovoljavamo samo 30 posto vlastitih potreba”, kazao je za RTL Danas Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar.
‘Očekuje nas porast energetskog siromaštva’
Drugim riječima, od transporta hrvatskim naftovodima i plinovodima građani neće imati neke izravne koristi. S obzirom na nastavak energetske krize, ravnatelj Energetskog instituta ‘Hrvoje Požar’ nije optimističan.
“Ono što nas očekuje je skupa jesen i zima osobito kada započne sezona grijanja. To će utjecati na porast troškova energenata za kućanstva i porast energetskog siromaštva”, kaže Jakšić.
