Zakon postoji, ali spomenici ostaju: Hrvatska suočena s izazovima provedbe
Provedba zakona ili simbolična gesta? Uklanjanje spornih spomenika pod upitnikom - ‘Dosta nam je dvoglavih orlova’
Nedavno najavljene izmjene Zakona o grobljima u Hrvatskoj predviđaju uklanjanje spomenika s četničkim obilježjima, što je tema koja već godinama izaziva žustre rasprave u javnosti. Spomenici s takvim simbolima, posebno u Vukovaru i Borovu Selu, poput mauzoleja posvećenog Veselinu Šoškočaninu, predstavljaju poseban trn u oku mnogima. Nikola Kajkić, poznat po istraživanju ratnih zločina na Ovčari, još je prije nekoliko godina zakonskim putem zatražio uklanjanje spomen-obilježja poginulim srpskim dragovoljcima koji su sudjelovali u agresiji na Hrvatsku. Međutim, unatoč postojećim zakonskim osnovama, do danas se ništa nije promijenilo, za Dnevno.hr piše S.V.
Iako su mediji i javnost fokusirani na istok Slavonije, postoji dio Hrvatske gdje su groblja preplavljena četničkim obilježjima – Banovina. Stanovnici ovog područja već više od desetljeća izražavaju nezadovoljstvo zbog prisutnosti dvoglavih orlova, srpskih trobojnica i simbola "četiri S" na grobovima, što ih iznimno vrijeđa. Umirovljeni general s Banovine, Ivica Pandža Orkan, ističe kako takvi simboli uznemiruju Hrvate koji dolaze na svoja groblja te smatra da bi takvi spomenici trebali biti podignuti u Srbiji ili Republici Srpskoj, ali ne i u Hrvatskoj.
Na grobu u selu Gornjem Klasniću kraj Gline stoji natpis: "Poginuo sam i nije mi žao. Za Krajinu svoj sam život dao. Sad Krajina postoji slobodu. To je ponos srpskome narodu." Takvi natpisi, zajedno s fotografijama pokojnika naoružanih noževima i puškama te odjevenih u neprijateljske uniforme, postali su uobičajeni na Banovini. U Glini i okolnim selima tijekom rata je poginulo ili nestalo više od 390 Hrvata, što dodatno pojačava osjećaj nelagode među lokalnim stanovništvom.
Prema novom prijedlogu Zakona o grobljima, spomenici s napisima koji veličaju velikosrpsku agresiju bit će uklonjeni u roku od 30 dana. Ako korisnik grobnog mjesta ne ukloni sporni napis, suočit će se s kaznom od 1000 do 5000 eura. Neprimjerene napise može prijaviti svaki građanin, a nakon odluke o micanju, korisnik grobnog mjesta dužan je ukloniti sporni sadržaj. Ako to ne učini, uklanjanje će obaviti treća osoba na njegov trošak.
Ove zakonske izmjene dolaze kao odgovor na dugogodišnje nezadovoljstvo građana zbog prisutnosti simbola koji veličaju agresiju na Hrvatsku. Cilj je osigurati da groblja budu mjesta pijeteta i poštovanja, bez sadržaja koji vrijeđaju osjećaje većine građana.
Uklanjanje četničkih spomenika u Hrvatskoj
Uklonjena ploča četničkog zločinca u Borovu Selu i prije stupanja Zakona na snagu, ali zbog onog što je učinio nije smio biti ni postavljen
Spomenik koji veliča ratnog zločinca Vukašina Šoškočanina nestao je s mauzoleja na groblju u Borovu selu. Kada je nestao i tko je za to zaslužan još se ne zna. No poznato je da mještani njegovo uklanjanje traže već dugo.
“U općini Borovo kraj Vukovara s mauzoleja na mjesnom groblju uklonjen je spomenik Vukašinu Šoškočaninu, četničkom vojvodi izravno odgovornim za smrt i masakr 12 hrvatskih redarstvenika. Tko god ga je uklonio nakon što je 30 godina na hrvatskom tlu veličao četništvo i velikosrpsku politiku znao je da Domovinski pokret dolazi po Vukašina Šoškočanina!”
Novi Zakon o grobljima, koji je trenutno u fazi javnog savjetovanja, donosi nekoliko značajnih promjena u upravljanju i korištenju groblja u Hrvatskoj. Jedna od ključnih odredbi odnosi se na uklanjanje spomenika s obilježjima koja veličaju velikosrpsku agresiju ili vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje građana. Korisnici grobnih mjesta dužni su ukloniti takve spomenike u roku od 30 dana od zaprimanja obavijesti; u suprotnom, suočavaju se s novčanim kaznama od 1000 do 5000 eura, a uklanjanje će obaviti treća strana na njihov trošak.
Važno je napomenuti da se odredbe o uklanjanju spornih spomenika ne odnose na one postavljene prije 30. svibnja 1990. godine, čime se izuzimaju spomenici iz razdoblja bivše države.
Ove izmjene imaju za cilj modernizirati i prilagoditi zakonski okvir aktualnim potrebama društva, osiguravajući pritom poštovanje prema pokojnicima i njihovim obiteljima te očuvanje dostojanstva groblja kao mjesta pijeteta.
Što s partizanskim spomenicima u Hrvatskoj?
Pitanje partizanskih spomenika u Hrvatskoj jedno je od onih koja izazivaju podjele i različita tumačenja. Dok ih jedni vide kao simbol borbe protiv fašizma, drugi ih smatraju ostacima totalitarnog komunističkog režima. Njihov status danas ovisi o više čimbenika – od pravnih i političkih odluka do lokalnih inicijativa.
Pravni okvir i zakonodavstvo
Partizanski spomenici podliježu nekoliko zakonskih okvira:
- Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara – ako su registrirani kao kulturno dobro, njihovo uklanjanje ili oštećivanje nije dopušteno bez posebnih odobrenja.
- Zakon o grobljima – primjenjuje se na spomenike smještene na grobljima i vojnim memorijalima.
- Deklaracija Hrvatskog sabora o osudi komunističkog režima (2006.) – osuđuje zločine komunističkog režima, ali ne nalaže automatsko uklanjanje svih partizanskih spomenika.
- Međunarodne konvencije o zaštiti ratnih groblja – odnose se na memorijalna obilježja žrtvama rata.
Jesu li partizanski spomenici ostaci totalitarizma?
Odgovor na ovo pitanje ovisi o kontekstu i simbolici pojedinog spomenika:
- Spomenici koji veličaju Tita, Komunističku partiju ili jugoslavenski režim često su sporni i neki su uklonjeni ili preimenovani.
- Spomenici posvećeni poginulim borcima i žrtvama fašizma češće se smatraju antifašističkim naslijeđem i ostaju očuvani.
- Spomenici s istaknutim komunističkim simbolima (petokraka, citati iz socijalističkog razdoblja) predmet su kontroverzi i često dolaze pod udar kritike.
Što se događa u praksi?
U Hrvatskoj ne postoji jedinstvena politika prema partizanskim spomenicima, pa njihov status varira:
- U nekim gradovima (Zagreb, Rijeka, Pula, Labin) partizanski spomenici se obnavljaju ili ostavljaju kao dio kulturne baštine.
- U drugim dijelovima zemlje mnogi su uklonjeni ili zapušteni, osobito ako su smatrani propagandnim simbolima bivšeg režima.
- Ponekad se mijenjaju natpisi kako bi se spomenici depolitizirali i ostali kao povijesno svjedočanstvo bez ideološkog predznaka.
Hoće li se partizanski spomenici uklanjati?
Nema službene politike koja bi zahtijevala masovno uklanjanje svih partizanskih spomenika. Uklanjanje ili očuvanje ovisi o:
- Odlukama lokalnih vlasti – neke ih žele sačuvati, druge ih postupno uklanjaju.
- Pritisku javnosti i udruga – veteranske i braniteljske udruge često traže uklanjanje spornih obilježja, dok antifašističke udruge inzistiraju na njihovom očuvanju.
- Međunarodnim standardima – posebno kada su u pitanju vojna groblja i memorijalni kompleksi.
Pitanje partizanskih spomenika u Hrvatskoj nije jednostavno. Oni koji imaju isključivo komunističku simboliku vjerojatno će s vremenom biti uklonjeni ili preimenovani, dok će oni koji su posvećeni žrtvama rata i antifašističkoj borbi vjerojatno ostati. Odluke o njihovoj sudbini i dalje će ovisiti o političkoj situaciji, lokalnim inicijativama i javnom mišljenju.
Izvor:Portal dnevnih novosti
Autor: Dražen Šemovčan Šeki/Foto: Grad Glina
