Zašto Putin večeras želi razgovarati s Bidenom?
Postoji potreba za još jedan telefonski razgovor između predsjednika Rusije i SAD-a, Vladimira Putina i Joe Bidena, koji bi prethodio početku međusobnih razgovora o sigurnosti u Ženevi, kazao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov i dodavši da se radi o zaključku šefa ruske države. Pritom je izjavio kako Rusija nikada nije postala primarni izvor problema u rusko-američkim odnosima.
Vladimir Putin predložio je Bijeloj kući da se razgovor održi 30. prosinca u 23:30 po moskovskom vremenu. Održat će se u obliku virtualnog dijaloga, bez dijelova koji će biti otvoreni za vanjske promatrače.
Kremlj je prethodno formulirao nacrte dvaju dokumenata koji su poslani u Washington i niz europskih prijestolnica. Riječ je o sporazumu sa Sjedinjenim Državama o sigurnosnim jamstvima i sporazumu o sigurnosnim mjerama za Rusiju i zemlje članice Sjevernoatlantskog saveza – NATO.
Pregovori o sigurnosnim jamstvima između ruskih i američkih predstavnika održat će se 10. siječnja 2022. godine. Za sada se procjenjuje kako osobna nazočnost Bidena i Putina na ovim pregovorima, koji će se odvijati iza zatvorenih vrata, još nije potrebna.
Komentirajući predstojeći razgovor Biden-Putin, Fjodor Lukjanov, ugledni ruski analitičar i direktor za znanstveni rad Međunarodnog debatnog kluba Valdai, koji se tradicionalno održava u ruskom Sočijiu, kazao je kako će on dati poticaj spomenutim pregovorima u Ženevi.
“Diplomacija je umjetnost manevriranja i razmjene”, naglasio je Lukjanov. “Mislim da je neki rezultat moguć, ali nije zajamčen. Bidenu nije ugodno stupati u razgovor isključivo po Putinovim prijedlozima. On mora nešto predložiti za ovaj sastanak, a dalje je već – vještina pregovora.”
Prema njegovim riječima, na pregovorima u Ženevi će se razgovarati o čitavom nizu stavova kako bi se razumjelo gdje i oko čega je moguće doći do suglasja.
Putin je Bidenu čestitao Božić i Novu godinu i naglasio da Moskva i Washington snose posebnu odgovornost pred čitavim svijetom, te stoga moraju udružiti snage pred zajedničkim izazovima i prijetnjama.
“Možemo ići naprijed i uspostaviti učinkovit rusko-američki dijalog koji se temelji na međusobnom poštivanju i uvažavanju nacionalnih interesa jednih i drugih”, kazao je Putin.
Putin je Božić čestitao i bivšem američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu, a Kremlj nije objavio je li to isto učinio i prema dvojici drugih bivših američkih predsjednika Baracku Obami i Donaldu Trumpu.
Zaključak:
Stječe se dojam kako predstojećim (večerašnjim) telefonskim razgovorom čelnika SAD-a i Rusije Vladimir Putin želi olakšati položaj svom američkom kolegi – stiješnjenom između oštrih kritika od strane oporbenih političara iz Republikanske stranke, prije svega u Kongresu, kao i demokratima nesklonih medija s jedne strane, i s druge strane realnošću i ozbiljnošću trenutka koji ne samo što potiče na ozbiljan dijalog s Moskvom, već ga zadaje i imperativno.
Američkoj delegaciji će 10. siječnja u Ženevi biti puno lakše pregovarati sa suparničkom stranom (odnosno objasniti američkoj javnosti zašto se u pregovore s “omraženim Rusima uopće kreće kad oni razumiju jedino jezik sile”) ako Biden Amerikancima sada bude mogao Putina predstaviti kao onog koji ipak ne daje ultimatume niti prijeti Americi, već da ga evo i telefonski naziva i da je spreman za otvoren i konstruktivan dijalog. Hoće li Biden u tome uspjeti teško je reći s obzirom na sveopću proturusku histeriju koja je u američkom političkom i medijskom prostoru uporno stvarana već dugi niz godina – poglavito nakon pobjede na izborima 2016. g. republikanskog kandidata Donalda Trumpa.
Na određeni način, demokrati sada “žanju plodove” iste one politike koju su “sijali” u odnosu na Trumpa i njegove pokušaje uspostave dijaloga s Putinom odnosno resetiranja američko-ruskih odnosa. Od toga je Trump vrlo brzo odustao uslijed oštrih kritika i sveopće histerije podignute protiv njega, uključno i one da je ni manje ni više nego “Putinov agent”. Zato će kao vrhunac Trumpove politike detanta prema Rusiji biti upamćen jedino njegov summit s Putinom u Helsinkiju u lipnju 2017. g. koji je, međutim, već nekoliko dana nakon završetka proglašen propalim zbog otpora američkog establishmenta da krene u smjeru kojeg je Trump želio.
“Mag” američke vanjske politike Henry Kissinger tada je sa žaljenjem konstatirao, da je odbacivanjem rezultata spomenutog summita Washington izgubio posljednju priliku za normalizaciju odnosa s Moskvom i da je to sada gotovo i da postaje krajnje opasno. Čini se kako je najiskusniji živući američki političar i tada, kao i po tko zna koji put opet bio u pravu. Jer sve ovo što se ovih dana događa i što će se događati teško da će se moći nazvati normalizacijom američko-ruskih odnosa, već samo pokušajem sprječavanja njihovog potpunog kraha koji bi vodio u posve neizvjesnu budućnost i mogući ratni sukob s katastrofalnim posljedicama – a što zapravo nitko ne želi i u čemu i jest apsurd.
Više o ovoj temi i neugodnoj situaciji u kojoj se sada našao američki establishment, pročitajte u našoj danas objavljenoj analizi ovdje ili ispod teksta.
