ZBOG ŠKUGORA Vlada mijenja zakon o financiranju terorizma i pranju novca
Afera Ina razotkrivena je jer je banka izvijestila Ured za sprječavanje pranja novca o uplati gotovo pola milijarde kuna na račun umirovljenog Dane Škugora. Veliku akciju uhićenja u aferi Ina pokrenula je cifra od nešto manje od 500 milijuna kuna na računu oca uhićenog direktora u Ini. O sumnjivoj svoti kod umirovljenika Dane Škugora koji se bavi uzgojem maslina, banka je izvijestila Ured za sprječavanje pranja novca.
Uskoro bi broj takvih prijava mogao biti veći jer će se prag transakcija o kojima su banke dužne izvještavati Ured smanjiti s dosadašnjih 200 tisuća kuna na 10 tisuća eura (75 tisuća kuna), piše Novi list. Najavljuje to Vlada prijedlogom izmjena zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma.
Gotovina u kaznenim djelima
Resorno ministarstvo ove izmjene priprema već neko vrijeme te nema veze s otkrivenom pljačkom u Ini. Osnovni poticaj za smanjivanje limita od 200.000 kuna je stigao od Odbora stručnjaka Vijeća Europe MONEYVAL. Taj je Odbor, tvrde iz Ministarstva financija, upozorio kako se u Hrvatskoj gotovina intenzivno koristi u počinjenju kaznenih djela, poput porezne utaje i koruptivnih kaznenih djela.
– MONEYVAL je trenutačni prag za prijavu gotovinskih transakcija (200.000 kuna) ocijenio previsokim te je preporučio Republici Hrvatskoj razmotriti smanjenje trenutnog praga, odnosno usklađivanje istog s pragom koji određuje ograničenja u plaćanju, odnosno naplati u gotovini prilikom obavljanja registrirane djelatnosti, a koji iznosi 75.000 kuna, navodi se u obrazloženju zakonskih izmjena.
Zakon je u javnoj raspravi samo dva tjedna, odnosno do 24. rujna, a predlaže se njegovo donošenje po hitnom postupku kako bi na snagu stupio početkom sljedeće godine, i zbog toga što su navedene promjene dio akcijskog plana za borbu protiv pranja novca, ali i zato što se dio promjena mora ugraditi u zakon zbog uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj.
Za većinu onih koji nastoje pobjeći poreznim škarama snižavanje praga nakon kojeg banka obavještava Ured za sprječavanje pranja novca o transakcijama na njihovom računu vjerojatno će biti najznačajnija promjena. Ubuduće će se morati potruditi novac koji žele prikriti razbiti na više transakcija, ali to nije jedina novina koju zakon donosi. Država pojačava i nadzora nad virtualnom imovinom, koja ne uključuje samo kriptovalute kao najpoznatiji oblik, nego primjerice i virtualna umjetnička djela. Tako se među ostalima uvodi i obveza upisa pružatelja usluga virtualne imovine u registar pružatelja usluga virtualne imovine.
