Žive vani, a liječe se u Hrvatskoj: HZZO pokrenuo akciju

U ordinaciji obiteljske liječnice Branislave Čilić u Zagrebu više je od 2400 pacijenata. Među njima su i oni koji ne žive u Hrvatskoj. Jedan od njih u inozemstvo je otišao davne 2014. On, kaže liječnica za HRT, uredno devet godina ima osiguranje u Njemačkoj, a zdravstveno osiguranje ima u Hrvatskoj.

Dodaje kako je prekjučer primila poziv od pacijentice iz Njemačke koja je tražila antibiotik. Pacijenti iz te ordinacije čine mali dio od otprilike 200 tisuća zdravstvenih osiguranika koji su višak u odnosu na broj stanovnika u Hrvatskoj. Najveća je razlika između broja stanovnika i broja zdravstvenih osiguranika u Zagrebu. Riječ je o 41.500. Na drugom mjestu je Splitsko-dalmatinska županija, gdje je razlika oko 27.600.

Iz HZZO-a kažu da neprestano provjeravaju jesu li se promijenile okolnosti na temelju kojih je netko dobio zdravstveno osiguranje. 'Osigurane osobe HZZO-a su i one osobe koje nemaju prebivalište u RH, ali se osiguravaju prema europskim propisima o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Radi se primjerice, o članovima obitelji osiguranika radi u Hrvatskoj, ali oni tu ne žive', kaže za HRT Dijana Vuksan iz Službe za zdravstveno osiguranje HZZO-a.

Zdravstvena zaštita preko 'burze'

'Većina pacijenata koja odlazi iz Hrvatske, nakon raskida ugovora sa svojim prethodnim poslodavcem odlazi se odjaviti u HZZO i isti čas se prijavi kao nezaposlena osoba koja po principu solidarnosti ima pravo na zdravstvenu zaštitu u Hrvatskoj', napominje liječnica Branislava Čilić.

Dana 1. travnja na snagu su stupile zakonske izmjene prema kojima se osiguranici, koji se vode kao nezaposleni, do kraja lipnja trebaju javiti u HZZO za provjeru svojeg statusa. Potom se HZZO-u moraju osobno javiti jednom u tri mjeseca, kako bi se utvrdilo ispunjavaju li i dalje sve uvjete za osiguranje, kao nezaposleni.

Iz HZZO-a vjeruju da će takvom praksom barem donekle smanjiti veliku razliku između broja stanovnika i broja zdravstvenih osiguranika.