ŽIVOT NA KREDIT: Dug opće države u godinu dana porastao za čak 14,1 milijardu kuna
Prema zadnjim podacima HNB-a, ukupno stanje duga svih podsektora opće države (domaća i inozemna komponenta duga središnje države, fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) na kraju listopada iznosilo je 344,4 milijarde kuna, što u odnosu na kraj 2020. godine predstavlja rast od 14,1 milijardu kuna, odnosno 4,3 posto.
Podsjetimo, krajem trećeg tromjesečja udio javnog duga u BDP-u spustio se na 82,4 posto BDP-a te tako bio za 4,9 postotna boda niži nego na kraju 2020. (87,3 posto). Posljedica je to snažnog nominalnog rasta BDP-a u uvjetima oporavka gospodarstva i stabilnog tečaja EUR/HRK.
U odnosu na kraj rujna javni dug ostao je gotovo nepromijenjen, odnosno manji je za 0,1 posto, dok je u odnosu na kraj listopada 2020. javni dug veći za 17,8 milijardi kuna ili 5,4 posto, pišu analitičari RBA. Godišnji prirast duga uzrokovan je porastom unutarnjeg duga za 7,3 milijarde kuna (+3,2 posto) te inozemnog duga za 10,3 milijarde kuna (+9,7 posto). Naime unutarnji dug opće države krajem listopada iznosio je 228 milijardi kuna (-57 mil. kuna u odnosu na kraj rujna te +1,7 posto u odnosu na kraj 2020.) dok je inozemna komponenta s 116,3 milijarde kuna bila za 386 milijuna kuna ili 0,3 posto niža u odnosu na kraj rujna te 10,3 mlrd. kuna ili 9,7 posto viša u odnosu na kraj 2020.
Očekuju da će pokazatelji za cijelu 2021., ali i 2022. potvrditi očekivan povratak relativnog pokazatelja omjera duga opće države i BDP-a na silaznu putanju, podržan prije svega snažnim gospodarskim oporavkom. S druge strane, rastući rashodi zadržavat će javni dug u apsolutnom izrazu na višim razinama u godinama pred nama.
Dan otvorenih vrata HNB-a
Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić
Projekcije analitičara RBA odražavaju očekivanja o umjerenoj, ali postojanoj dinamici fiskalne konsolidacije u srednjoročnom razdoblju, uzimajući u obzir s jedne strane pojačanu fiskalnu disciplinu zbog uvođenja eura, a s druge potrebu za snažnijom fiskalnom potporom gospodarstvu.
Očekuju povratak fiskalnog salda unutar tzv. mastriških kriterija već u ovoj godini, uz postupno smanjenje omjera javnog duga u BDP-u.
Pri tome olakotnu okolnost zasigurno pruža potpuna fleksibilnost, odnosno produljenje Klauzule o odstupanju od proračunskih pravila Pakta o stabilnosti i rastu, koja će ostati aktivirana i tijekom 2022., što državama članicama omogućava mogućnost pružanja snažnijih fiskalnih poticaja svojim gospodarstvima kako bi se ublažili negativni utjecaji i osigurao što skoriji oporavak od krize izazvane aktualnom pandemijom.
