ZORAN METER: Poljska će uspostaviti nadzor nad zapadom Ukrajine
Ukrajinsko bojno polje sve je kaotičnije, o miru malo tko govori već samo o pobjedi ove ili one strane, a izjave o komadanju te zemlje (koje je, uostalom, službeno već i počelo barem kada je riječ o ruskoj strani) i njenoj upitnoj budućnosti u obliku kakav je bio prije ruske invazije postaju sve češće
Ruska vanjska obavještajna služba upozorila je u četvrtak, 28. travnja, da Washington i Varšava rade na planovima za uspostavu čvrste poljske vojno-političke kontrole nad zapadnim dijelom Ukrajine. Govorimo o teritoriju koji Varšava smatra “svojim povijesnim posjedom”.
Štoviše, to će biti učinjeno izvan mandata Ujedinjenih naroda, navodi se u upozorenju kojeg je uputio ravnatelj ruske vanjske obavještajne službe – SRV, Sergej Nariškin, a prenio ga ured za odnose s javnošću SRV, što objavljuju i pojedini ruski državni mediji.
Navodi se kako se, konkretno, planira rasporediti poljski “mirovni kontingent” u Ukrajini i da će se on nalaziti u onim dijelovima Ukrajine gdje je prijetnja izravnog sukoba s ruskom vojskom minimalna. Istodobno, ulazak poljske vojske u zapadnu Ukrajinu vrlo vjerojatno će dovesti do kolapsa same Ukrajine, kažu poljski analitičari, a kako to tvrdi SRV.
Poljska vojska imat će zadatak preuzeti kontrolu nad strateškim objektima u zapadnoj Ukrajini od Nacionalne garde Ukrajine. Istodobno, Varšava preko poljskih specijalnih službi traži “složne” predstavnike ukrajinske elite, orijentirane na Poljsku, za razliku od ukrajinskih nacionalista, navodi SRV.
Vojna akcija Poljske u zapadnoj Ukrajini obavit će se po dogovoru sa Sjedinjenim Državama, ali bez mandata NATO saveza. Istodobno, u vojnoj operaciji nije isključena prisutnost drugih zemalja koje su pokazale takvu inicijativu.
Šef ruske vanjske obavještajne službe Sergej Nariškin naglasio je da se, zapravo, radi o pokušaju ponavljanja “dogovora” koji je bio povijesni za Poljsku nakon Prvog svjetskog rata. Tada je kolektivni Zapad, kojeg je predstavljala Antanta, priznao Varšavi pravo da prvo okupira dio Ukrajine kako bi zaštitila stanovništvo od “boljševičke prijetnje”, a potom i da te teritorije uključi u poljsku državu.
“Događaji koji su uslijedili postali su jasna ilustracija kolonijalnog poretka i prisilne polonizacije kao glavne metode izgradnje Velike Poljske”, izjavio je Sergej Nariškin.
Ovdje treba podsjetiti kako je poljski predsjednik Andrzej Duda početkom ožujka izjavio da njegova zemlja ne planira slati vojnike s ciljem potpore Ukrajini u njenom ratu s Rusijom. “Poljski vojnici neće ići u Ukrajinu da se bore”, kazao je Duda nakon sastanka poljskog Vijeća za nacionalnu sigurnost, a vijest je 3. ožujka objavila turska agencija Anadolu.
Međutim, od tada pa do danas ipak je prošlo puno vremena. Treba naglasiti kako je u međuvremenu bilo službenih najava da su poljski vojnici spremni sudjelovati u mirovnom kontingentu na zapadu Ukrajine ukoliko se o tome postigne dogovor unutar Zapadnih zemalja odnosno NATO saveza i Kijeva. Te bi snage, prema zamislima Varšave, bile u tampon zoni tj. služile bi u razdvajanju ukrajinskih i ruskih snaga. Iz Rusije su se takve najave, o ulozi poljskih vojnika kao mirovnih snaga, kategorički odbacivale.
Ali vijest koju je danas objavila ruska SRV ne odnosi se na mirovne snage tj. ulogu poljskih vojnika u razdvajanju sukobljenih snaga na ukrajinskom terenu. Odnosi se na njihovu kontrolu prostora, odnosno pojedinih objekata u zonama gdje nema ruskih vojnika, a koje bi preuzeli od regularnih ukrajinskih snaga, što bi bio posve drugi politički i vojni moment na zapadu Ukrajine. Pri tom bi nedvojbeno i imao povijesne konotacije ali i određene etničke logičnosti.
Tj. mogao bi izražavati i opravdanu zabrinutost Varšave za poljsku nacionalnu manjinu u regiji Volyn, na zapadu Ukrajine, u kojoj su Poljaci masovno stradali u svega tri dana tijekom Drugog svjetskog rata, ali ne od Nijemaca ili Rusa – boljševika, kako bi se možda očekivalo, već od snaga ukrajinskih nacionalista koji su surađivali s Wermachtom, o čemu se danas nerado govori – čak i u samoj Poljskoj, jer je ipak sve podređeno aktualnoj globalnoj geopolitičkoj borbi u kojoj je kao glavni neprijatelj determinirana Rusija.
Regija Volyn, na zapadu Ukrajine, s brojnom poljskom nacionalnom manjinom
Navedena vijest ruskog SVR u svakom slučaju nema potvrde od strane Varšave i Kijeva (za pretpostaviti je da će biti odbačena ako uopće i bude komentirana). Ono što je sigurno je to, da istu možemo promatrati isključivo onakvom kakvom se i predstavlja – viješću obavještajnog karaktera.
A kada su vijesti takvog karaktera u pitanju, linija između istine i laži odnosno propagande vrlo je tanka i treba biti krajnje oprezan u svezi određivanja kako same istinitosti, tako i cilja njihovih objava.
Međutim, neovisno o tome, ukrajinsko bojno polje sve je kaotičnije, o miru malo tko govori već samo o pobjedi ove ili one strane, a izjave o komadanju te zemlje (koje je, uostalom, i službeno već počelo barem kada je riječ o ruskoj strani: priznanje neovisnosti samoproglašenih republika na istoku te zemlje DNR i LNR, prije toga pripajanje Krima ruskoj državi 2014. g.) i njenoj upitnoj budućnosti u obliku kakav je bio prije ruske invazije postaju sve češće.
Uostalom, ako konačnog pobjednika u ukrajinskom ratu ne bude (što je uvijek moguća opcija u svakom ratnom sukobu) tj. zaraćene strane se nađu u pat-poziciji, s prostorima pod svojom čvrstom kontrolom, i kada je određeni sporazum nužan jer je daljnji nastavak sukoba nesvrhovit, nije isključen scenarij de facto podjele zemlje (ne de jure). Zainteresiranih za to itekako ima sa svih strana.
