Bizaran prizor u Lici: Pepeo razasut poljima, čovjek ga pojeo pred kamerama

Dok Hrvatsku već tjednima potresa slučaj nezakonito odloženog otpada u Gospiću, nova i poprilično bizarna priča iz Like otvara još jedno pitanje o načinu na koji se u Hrvatskoj postupa s otpadom

Ekipa emisije Provjereno mjesecima je pratila trag pepela koji je iz energane i tvornice peleta završavao na različitim lokacijama, uključujući poljoprivredna zemljišta i komunalno odlagalište.

Državni inspektorat potvrdio je da takvom materijalu ondje nije mjesto, dok tvrtke iz kojih pepeo potječe tvrde da posluju u skladu sa zakonom. U jednom slučaju vlasnik zemljišta otišao je toliko daleko da je pred kamerama pojeo sporni materijal, uvjeravajući da je riječ o bezopasnom pepelu koji koristi za poboljšanje tla.Priču iz Like za Provjereno je istražila reporterka Danka Derifaj.

Pepeo završio na poljoprivrednim zemljištima

Zabrinuti mještani u Gubavčevom polju kod Gračaca primijetili su nepoznati materijal razasut po poljoprivrednim površinama. Ekipa Provjerenog na terenu je pronašla nekoliko hrpa materijala koji je, prema tvrdnjama osobe koja ga je ondje dovezla, zapravo pepeo iz energane.

Vlasnik zemljišta Branko Dobiš tvrdi da je riječ o materijalu koji može poslužiti kao gnojivo, odnosno za otkiseljavanje tla. Pred kamerama je odlučio pokazati koliko mu je, kako tvrdi, bezopasan.

'Jesam probao, jesam. Pojeo, tamo je ostalo za zubima. Znači, pepeo iz energane. Tu ću sadit krumpir, tamo ću na onoj njivi saditi djetelinske travne smjese, a ovamo ću probati povrće, luk ili tako nešto', rekao je Dobiš.

Kako tvrdi, materijal potječe iz Energane u Gospiću i nastao je izgaranjem biomase.

Stručnjaci upozoravaju da se pepeo ne smije samo razbacati

Uzorci materijala poslani su na analizu u Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar. Rezultati su pokazali da takvom materijalu nije mjesto u okolišu bez prethodno provedenih analiza i odgovarajućeg postupanja.

Na problem su upozorili i stručnjaci Agronomskog fakulteta. Neven Voća iz Zavoda za održive tehnologije objasnio je da korištenje pepela na poljoprivrednom zemljištu nije nešto što se može raditi bez kontrole.

'Ne može, naravno, biti da ćete vi istovariti na nekakvo zemljište bez prethodne analize tog zemljišta, bez potrebne analize koliko tog pepela možete staviti po hektaru i naravno bez znanja na kakvu kulturu ćete na to tlo postaviti. Dakle, nije to baš samo tako baciti', rekao je za Provjereno.

Drugim riječima, čak i ako određena vrsta pepela može imati primjenu u poljoprivredi, za to moraju postojati odgovarajuće analize i uvjeti korištenja.

Isti problem na još dvije lokacije

Slučaj iz Gubavčevog polja nije jedini. Ekipa Provjerenog trag pepela pratila je i do Udbine, gdje je pronađen materijal koji potječe iz tvornice peleta.

Državni inspektorat potvrdio je da će zbog nezakonitog odlaganja biti sankcionirani i proizvođač i komunalno poduzeće.

Treća lokacija nalazi se kod Bruvna, na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske. Ondje su građani također prijavili razasuti materijal čije podrijetlo nije bilo poznato.

Još jedan primjer problema sa zbrinjavanjem otpada

Tri slučaja povezana s odlaganjem pepela iz energane i tvornice peleta dodatno otvaraju pitanje kontrole zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj.

Dok se u Gospiću posljednjih tjedana vodi velika akcija oko sanacije desetaka tisuća tona otpada, ova priča pokazuje da problemi nisu ograničeni samo na jednu lokaciju. U slučaju iz Like postavlja se pitanje kako je materijal završio na poljima i tko je za to odgovoran.

Provjereno je o slučaju tražilo odgovore od Fonda za zaštitu okoliša i Ministarstva zaštite okoliša, a dobiveni odgovori, navodi emisija, otvaraju dodatna pitanja o učinkovitosti sustava kontrole.