Hrvatski paradoks: Mladi s roditeljima, stari siromašni, a zadovoljstvo životom raste

Iako se o Hrvatskoj može misliti štošta pozitivno ili negativno, ona je u statističkom smislu pravi europski paradoks. U Dnevniku Nove TV analizirani su podaci Eurostata o brojnim materijalnim pokazateljima.

Zaključak bi se mogao svesti na četiri stavke. Mladi napuštaju roditelje najkasnije od svih u EU. Četiri od deset starijih osoba je u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Realni dohodak istovremeno raste, a zadovoljstvo životom je veće nego 2018. godine.

Stariji siromašniji od mlađih

Hajdemo redom. Mladi roditeljski dom napuštaju s 31,5 godina, dok je europski prosjek 26,3 godine. Iako na to mogu utjecati sve više cijene nekretnina i najamnina te niski prihodi, ostanak s roditeljima vjerojatnije je stvar društvenih i obiteljskih navika. Naime, čak 75,3 posto mladih u dobi od 18 do 34 godine živi s roditeljima ili s njima dijeli kućni budžet.

Govoreći o kućnom budžetu, njega krpa čak 40 posto građana starijih od 65 godina. U Europi je taj prosjek 18,8 posto. I ovdje dolazimo do paradoksa. Dok su u Europi mladi siromašniji od starijih, ovdje je situacija obrnuta, unatoč tome što je od 2010. do 2025. realni medijalni raspoloživi dohodak porastao najmanje 50 posto.

Taj pokazatelj obuhvaća inflaciju, veličinu kućanstva i kupovnu moć dohotka osobe koja je u sredini raspodjele. Dakle, nije riječ o rastu prosječne plaće, niti označava ravnomjernu raspodjelu profita na sve građane.

Raste zadovoljstvo životom

Ali, to nije sve. Prosječna ocjena zadovoljstva životom je u Hrvatskoj od 2018. do 2025. godine porasla sa 6,3 na 7,4. Europski prosjek iznosi 7,2, a najsretniji su Rumunji i Finci s ocjenom 7,8. Doduše, Eurostat i sam navodi da se radi o podatku niske pouzdanosti. 

No, treba reći kako je Hrvatska prva u Europi po tome koliko si ljudi može priuštiti redovito sudjelovanje u slobodnim aktivnostima. Naime, to može 96,1 posto građana. Možda u tome leži tajna zadovoljstva u životu.