KOMENTIRAO I NOVE PLAKATE Stručnjak prozvao Penavu: 'Zašto želi štititi tipove povezane sa srpskim službama?'

Nakon što je Policijska uprava splitsko-dalmatinska objavila fotografije navijača osumnjičenih za izvikivanje antisemitističkih poruka i govora mržnje, u Splitu je uslijedila reakcija: osvanuli su plakati s natpisom "Policija moli za pomoć" na kojima su prikazana lica bivših i sadašnjih političara povezanih s raznim aferama.

Dok policija provodi izviđaje i traga za osobama koje su lijepile te plakate, u javnosti se podigla velika prašina, a sve je oštro komentirao i predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava, napavši MUP i medije. Paralelno s time, u javnom se prostoru otvorila i rasprava oko prokazivanja novinara na što je reagirao i HND. O pravnoj pozadini policijskog postupanja, političkom pritisku te sudskoj budućnosti slučaja za portal Direktno govori stručnjak za sigurnost i bivši kriminalist Željko Cvrtila.

Cvrtila u uvodu objašnjava da policija postupa u skladu sa zakonskim ovlastima, bez obzira na to radi li se o potrazi za navijačima ili o izviđajima oko novopostavljenih plakata s političarima. "Policija je u jednom i u drugom slučaju u pravu. Zato što postoji zakonska mogućnost za objavljivanje fotografija osoba za kojima se traga ako nisu dostupne policiji", ističe Cvrtila.

Kada je riječ o plakatu na kojem se spočitavaju kaznena djela ministrima i dužnosnicima, objašnjava pozadinu reakcije policije. "U tom slučaju, spočitavanje počinjenog kaznenog djela nekoj osobi je također zabranjeno i zato policija vjerojatno traži te koji su to objavili", objašnjava nam stručnjak. 

Koje bi to kazneno djelo moglo biti i zašto policija reagira?

Na pitanje radi li se o narušavanju javnog reda i mira, komunalnom prekršaju ili pak uvredi i kleveti, Cvrtila pojašnjava da komunalni prekršaj nije razlog policijske potrage, ali naglašava važan pravni element rehabilitacije.

"Nisam siguran. Komunalno možete biti ako su plakati stavljeni tamo gdje se ne smiju lijepiti, ali policija sigurno zbog toga ne traži počinitelje. Najveća je vjerojatnost da se radi o kaznenom djelu u kojem vi ne smijete nekome tko je počinio neko kazneno djelo i za to je osuđen, odslužio kaznu i koji je rehabilitiran - spočitavati. To može biti i uvreda u nekom smislu, ali to se goni po privatnoj tužbi, zbog toga ih policija isto ne traži", objasnio je. 

Ipak, naglašava ključno pravno načelo. "Najvjerojatnije se radi o tome što sam rekao, a to je da je zabranjeno da vi nekome spočitavate zato što je ta osoba odslužila svoje, ona je rehabilitirana i ne smije je se više stigmatizirati. Znači, to je kao pružanje nove stranice za novi život, neopterećen s prošlošću, odnosno kaznenim djelom koje je ta osoba počinila", dodao je. 

Radi li policija pod političkim i medijskim pritiskom?

Na dodatno pojašnjenje da na plakatima stoji natpis "Policija moli za pomoć", čime se imitira službena policijska objava, Cvrtila kaže kako to nije važno. Osvrćući se na tvrdnje javnosti da policija reagira pod pritiskom politike i javne polemike te na pitanje kako se snaći u nastalom kaosu, Cvrtila otvoreno potvrđuje prisutnost pritiska, ali objašnjava ustroj sustava.

"Znači to je točno, da policija radi sve pod pritiskom. Prije svega policija je sastavni dio ministarstva, odnosno Vlade, ne samo kod nas nego i u svijetu, i naravno da je ona u određenim situacijama dužna slušati i zapovijedi koje dolaze odozgor", objašnjava analitičar. Pritom pravi jasnu razliku između kriminalističkih istraživanja i drugih sektora policije.

"Nešto manje i nešto drugačija situacija je kod kriminalističkih obrada, kada se radi o kaznenim djelima, kada je policija više vezana uz Državno odvjetništvo s kojim onda dogovara, koordinira i provodi određene izvide i istrage, a što je dosta dobro regulirano Zakonom o kaznenom postupku. A što se tiče javnog reda i mira, prometa, granice i ostaloga, ona je sastavni dio izvršne vlasti i sukladno tome određene stvari određuje prema zapovijedima koje dolaze od vrha te vlasti", razjasnio je. 

Medijski pritisak i određivanje prioriteta

Cvrtila naglašava da je to uobičajena procedura u demokracijama, ali uz jedan ključan uvjet: "To nije samo kod nas, to je i drugdje tako, to je normalna procedura. Ali pored toga policija sve što radi, ne radi samo na temelju neke zapovijedi, nego isključivo radi na temelju – i kada zapovijedi dolaze – to mora biti usuglašeno sa Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima. Znači, temelj je i mora biti u zakonskom okviru kojeg je opet postavila politika."

Komentirajući golemi medijski pritisak koji je pratio cijeli slučaj, Cvrtila ističe da je to za policiju uobičajeno okruženje. "Pogledajte, uvijek kad se neki događaj dogodi ovakvog tipa, nastaje medijski pritisak. Policija se već poprilično naučila na to, i to je u demokracijama tako – znači policija se naučila na taj način da će otrpjeti pritisak i sve ostalo. Ništa to nije novo", kaže Cvrtila.

Međutim, pritisak javnosti izravno diktira prioritete. "No, naravno, kada nastane javni pritisak, onda i policija s posebnom pozornošću ili povećanom pozornošću prati i provodi ono što treba provoditi. Kada imate nekakvu situaciju u kojoj ih nitko ništa ne pita, onda to nije u fokusu i ne uzima se kao prioritet. Ovakve stvari se uvijek uzimaju kao prioritete i nije to samo kod nas", kazao je. 

Oštro o Penavi i slučaj prokazivanja novinara

Komentirajući postupanje MUP-a s jedne strane te reakciju predsjednika DP-a Ivana Penave s druge strane, Cvrtila ne krije čuđenje Penavinim istupima. "Policija je postupila zakonski i objavila ono što ima, tu nije ništa sporno. S druge strane, malo su mi u kontradikciji jer oni zapravo pokušavaju zaštititi one koji su ozbiljno narušili reputaciju Republike Hrvatske i koji su moguće povezani sa srpskim službama. O tome treba voditi računa. Tako da mi je malo čudno da je Penava išao u to da štiti takve tipove", izričit je Cvrtila.

A u kontekstu reakcije Hrvatskog novinarskog društva (HND), koje se oglasilo povodom slučajeva prokazivanja i prijetnji novinarima naglašavajući kako to nisu izdvojeni incidenti, Cvrtila se osvrnuo na javne popise i sistematizaciju novinarskih tekstova.

"Nitko njih ne traži, netko je jednostavno sistematizirao ovo i objavio. Ja ne vidim što bi bila tajna u tome da je neki novinar o nečemu pisao i što je pisao. Znamo onu poslovicu– 'nije bitno što se kaže, nego tko kaže'. Znamo da je bitno i što se kaže, ali je bitno i tko kaže. I ako netko konstantno gura neku priču kroz svoje objave kao novinar, mislim da je potpuno legitimno da javnost s time bude upoznata. To je vrsta prokazivanja tih ljudi koji konstantno na neki način pišu određene tekstove koji nisu u interesu države", smatra.  

Kakva sudbina čeka navijače na sudu?

Na samom kraju, Cvrtila je analizirao kako bi sud mogao procijeniti postupak navijača koji su izvikivali sporne poruke te hoće li ih spasiti činjenica da su se navijači Ajaxa oglasili i rekli da se ne osjećaju uvrijeđeno.

"Pitanje je kako će sud procijeniti ovo. Hoće li će smatrati da je to kazneno djelo po članku 325. Kaznenog zakona, odnosno poticanje na rasnu i drugu mržnju, s obzirom na to da su oni tagirali prije svega navijače koji sami sebe zovu 'Superžidovi'. Da nisu nekoliko riječi previše rekli, onda bih bio siguran da ih sud neće osuditi. No, s obzirom na to da su spominjali Auschwitz, Adolfa Hitlera i Annu Frank, onda mi se čini da će ipak dobiti kazne, ali nisam u to 100 posto siguran", analizira Cvrtila.

Poznati novinar ukazao na jedan detalj u sukobu Torcide s vlastima: 'To je pravi razlog'

Smatra i kako izjava navijača Ajaxa može olakšati položaj osumnjičenika. "Oni su jasno rekli kako za njih ovo nisu uvrede, odnosno s njima su se na pošten, navijački način solidarizirali. Naravno, vidjet ćemo kako će to sud procijeniti. Bit će to zanimljivo uopće pratiti kako će to ocijeniti i procijeniti", kazao je. Ipak, zaključuje s jasnim upozorenjem o prekršajnoj odgovornosti. "Naravno, tu prekršaji i sve ostalo po Zakonu o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima i dalje ostaju. Nemojte to zaboraviti, to će sigurno biti kažnjeno značajnim kaznama", zaključio je Željko Cvrtila za portal Direktno.