ŽRTVE SEKSUALNOG NASILJA U DOMOVINSKOM RATU: 318 zahtjeva, 228 priznatih statusa

ŽRTVE SEKSUALNOG NASILJA U DOMOVINSKOM RATU: 316 zahtjeva, 220 pozitivno riješenih, 79 odbijenih

Do 31. listopada 2025. Ministarstvo hrvatskih branitelja zaprimilo je 316 zahtjeva za priznavanje statusa žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu. Prema odgovoru Ministarstva od 7. studenoga 2025., pozitivno je riješeno 220 zahtjeva, 79 je odbijeno, devet postupaka obustavljeno, a dva zahtjeva odbačena. U javno iznesenom razrezu nije objašnjen status preostalih šest zahtjeva.

Podaci ne navode etničku pripadnost podnositelja, pa se broj ne može prikazati kao broj pripadnika samo jedne nacionalne skupine. Zakon propisuje uvjete vezane uz državljanstvo, prebivalište ili boravište u Hrvatskoj u vrijeme počinjenja te druge zakonske uvjete; etnička pripadnost nije navedena kao kriterij.

UNDP-ova sociološka studija iz 2013. procijenila je da je između 1.500 i 2.200 osoba preživjelo teže oblike seksualnog nasilja u Domovinskom ratu. Riječ je o procjeni, a ne o službenom popisu žrtava.

Koja prava ostvaruju?

Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu stupio je na snagu 2015. godine. Status se ostvaruje podnošenjem zahtjeva Ministarstvu hrvatskih branitelja, a rok za podnošenje nije ograničen. O zahtjevu se odlučuje na temelju medicinske i druge dokumentacije, činjenica iz kaznenih postupaka i drugih dokaza.

Priznati status omogućuje psihosocijalnu i pravnu pomoć, zdravstvenu skrb u centrima za psihotraumu, godišnji liječnički pregled te medicinsku rehabilitaciju prema utvrđenoj potrebi. Zakon predviđa i obvezno i dopunsko zdravstveno osiguranje za osobe koje ga ne ostvaruju po drugoj osnovi, besplatno liječenje određenih posljedica nasilja, smještaj u ustanovi podrške i naknadu troškova prijevoza.

Novčana prava uključuju jednokratnu naknadu od 13.272,28 eura ili povećanu naknadu od 19.908,42 eura. Povećani iznos može se ostvariti, među ostalim, ako je žrtva bila maloljetna ili je seksualno nasilje prouzročilo prisilnu trudnoću, pobačaj ili rođenje djeteta. Predviđena je i mjesečna naknada.

Ministarstvo je u proračunskom obrazloženju za razdoblje 2023.–2025. planiralo mjesečnu naknadu za 144 korisnika, uz prosječni iznos od 322,25 eura. Taj podatak je proračunski obračun za navedeno razdoblje, a ne ažurirani broj korisnika u isplati za 2026. godinu. Pučka pravobraniteljica preporučila je da se osnovica za mjesečnu naknadu ubuduće određuje jednom godišnje jer se godinama nije mijenjala.

„Dio prava sam ostvarila, ali ne u potpunosti”

Snježana Maljak, koja je preživjela seksualno nasilje u Domovinskom ratu, u razgovoru za N1 govorila je o dugom odgađanju prijave i težini dokazivanja događaja. O iskustvu je javno progovorila nakon što je u Vukovaru ponovno susrela počinitelje. O ostvarivanju prava rekla je: „Dio prava sam ostvarila, ali ne u potpunosti.”

Njezino svjedočanstvo pokazuje i zašto broj zahtjeva ne može predstavljati ukupan broj žrtava: neke osobe o preživljenom nasilju progovore tek nakon mnogo godina, a neke nikada ne podnesu zahtjev.

Izvori

• N1/Hina, podatci Ministarstva o 318 zahtjeva i 228 priznatih statusa do 18. ožujka 2026. N1 info

• Hrvatski sabor, detaljan presjek zahtjeva do 31. listopada 2025. edoc.sabor.hr

• Zakon i službene informacije o pravima te podnošenju zahtjeva. narodne-novine.nn.hr

• Ministarstvo hrvatskih branitelja, proračunski obračun mjesečnih naknada za 2023.–2025.; Državni proračun za 2026. branitelji.gov.hr

• Pučka pravobraniteljica, Izvješće za 2025. i preporuka o godišnjem određivanju osnovice. Pučka pravobraniteljica

• HRT/Hina, navod o procjeni UNDP-a iz 2013. HRT

• N1, razgovor sa Snježanom Maljak, 18. studenoga 2021.