BUKOVAC PERUŠIĆKI, 16. LISTOPADA 1991.: Ubijeni majka i njezina tri sina – tko je odgovarao za smrt sedam civila

Javni odgovor o sudskom epilogu istrage i dalje se mora tražiti.

Zaseban zločin, zasebna sjećanja

Bukovac Perušićki ima svoj datum, svoja mjesta stradanja i svojih sedam žrtava. Ubojstva su se dogodila 16. listopada 1991. u zaseocima Vučići i Radići – tri dana nakon zločina u susjednoj Širokoj Kuli. Državno odvjetništvo u svojoj je objavi ta događanja navelo odvojeno, potvrdivši da je u Bukovcu ubijeno sedam civila.

Zato ubojstva u Bukovcu ne treba pripisivati datumu 13. listopada niti ih utapati u opis zločina u Širokoj Kuli. Riječ je o zasebnom zločinu nad civilima, počinjenom u drugom mjestu i drugoga dana.

Među ubijenima bili su Manda Hećimović i njezini sinovi Mile, Joso i Ivan. Ubijeni su i supružnici Mile i Ana Pocrnić te Marija Pocrnić, njihova baka. Popis žrtava koji je objavljen, a navodi podatke iz zapisnika o vanjskom pregledu tijela. U pojedinim ranijim prikazima ponavljaju se dobi koje se ne podudaraju s navedenim godinama rođenja; zato je za točan prikaz bolje držati se dokumentiranih imena i podataka.

Istraga je obuhvatila i Bukovac

Policija je u prosincu 1991. podnijela kaznenu prijavu zbog ubojstva sedam stanovnika Bukovca. U godinama koje su slijedile prikupljani su iskazi i provjeravani mogući počinitelji. U presudi Europskog suda za ljudska prava iz 2015. navodi se da je policija 2013. dostavila popis osoba koje je razmatrala kao moguće počinitelje. Taj popis nije bio dokaz sudski utvrđene krivnje.

Europski sud razmatrao je prigovor članica obitelji ubijenih da hrvatske vlasti nisu učinkovito istražile smrt njihovih bližnjih. Utvrdio je da nije došlo do povrede članka 2. Konvencije. Ta presuda nije bila suđenje počiniteljima i nije utvrdila tko je ubio civile u Bukovcu.

Važan je i podatak koji je DORH objavio 4. siječnja 2017. Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci tada je otvorilo istragu protiv osmorice državljana Srbije zbog osnovane sumnje na ratni zločin nad civilnim stanovništvom na području Ličkog Osika, Široke Kule i okolice od 13. do 17. listopada 1991. U toj je istrazi DORH naveo i sedam ubijenih civila u Bukovcu. Istraživana je moguća odgovornost zapovjednika koji, prema sumnjama tužiteljstva, nisu spriječili ubojstva, zlostavljanja i nezakonito postupanje pripadnika svojih postrojbi.

Objava DORH-a iznijela je sumnje, a ne pravomoćno utvrđenu krivnju. Imena osmorice nisu navedena u priopćenju. U javno dostupnim službenim izvorima koje sam provjerio nisam pronašao konačan sudski epilog baš za ubojstva sedmero civila u Bukovcu.

Tko ih je ubio – i što se dogodilo s istragom?

To su pitanja na koja obitelji i javnost imaju pravo dobiti jasan odgovor. Tko je izravno sudjelovao u ubojstvima u Vučićima i Radićima? Tko je zapovijedao postrojbama? Jesu li odgovorni bili ispitani i jesu li dokazi proslijeđeni srbijanskim tijelima? Što se nakon 2017. dogodilo s istragom protiv osmorice državljana Srbije – je li završena, obustavljena ili je rezultirala optužnicom i suđenjem?

Bukovac se ne smije izgubiti u širem zbroju stradanja Like. Sedam civila ima svoja imena, a njihov zločin svoj datum i mjesto. DORH je u službenom priopćenju evidentirao ubojstva i objavio da je pokrenuo istragu. Sada treba javno razjasniti njezin ishod i utvrditi individualnu odgovornost počinitelja i zapovjednika.

Dok se ne objasni što je učinjeno nakon pokretanja istrage, pitanje odgovornosti za ubojstva u Bukovcu ostaje otvoreno.

Izvori i dokumentacija

• Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, priopćenje o istrazi protiv osmorice državljana Srbije, 4. siječnja 2017. DORH

• Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, popis žrtava Bukovca prema zapisnicima o vanjskom pregledu tijela. centar-za-mir.hr

• Europski sud za ljudska prava, Nježić i Štimac protiv Hrvatske, presuda od 9. travnja 2015.; podaci o ubojstvima, tijeku istrage i odluci Suda.