MIGRACIJSKI SALDO U 10 godina odselilo gotovo 400 tisuća ljudi. No podaci otkrivaju veliki preokret

Od 2016. do 2025. godine iz Hrvatske se u inozemstvo odselilo gotovo 400 tisuća osoba, među kojima više od 287 tisuća hrvatskih državljana. Najveći val iseljavanja zabilježen je 2017. godine, a najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da se migracijska slika posljednjih godina znatno promijenila. Hrvatska sada bilježi više doseljenih nego odseljenih, ali podaci o dobi iseljenika pokazuju da zemlju i dalje najviše napuštaju ljudi u radnoj dobi, piše N1

Najviše ljudi Hrvatsku je napustilo 2017. godine, kad je zabilježeno 47.352 iseljavanja. Od toga su čak 45.367 činili hrvatski državljani. Ta je godina bila vrhunac iseljavanja u proteklih 10 godina.

Preokret se dogodio prije tri godine

Iako je ukupan broj iseljavanja posljednjih godina relativno stabilan, znatno se promijenila struktura ljudi koji odlaze. Dok su 2017. hrvatski državljani činili gotovo 96 posto svih odseljenih, tijekom 2025. njihov je udio iznosio samo 35 posto. Među osobama koje danas odlaze iz Hrvatske većinu čine strani državljani.

Od 2023. slijedi pad. U 2023. odselilo ih se 25.427, u 2024. njih 20.147, a tijekom 2025. samo 13.138. Usporedba s rekordnom 2017. pokazuje da je godišnji broj iseljenih hrvatskih državljana smanjen za približno 71 posto.

To je jedan od najvažnijih pokazatelja promjene migracijskih kretanja u Hrvatskoj.

Unatoč smanjenju iseljavanja hrvatskih državljana, dobna struktura osoba koje odlaze pokazuje da je iseljavanje i dalje važno pitanje za hrvatsko tržište rada i demografsku budućnost zemlje. Prema podacima DZS-a, tijekom 2025. godine od ukupno 37.485 odseljenih osoba njih 33.860 bilo je u dobi od 15 do 64 godine. To znači da je čak 90,3 posto svih odseljenih pripadalo dobnoj skupini koja se u statističkim analizama često promatra kao stanovništvo u radnoj dobi.

Više od polovice osoba koje odlaze iz Hrvatske pripada mlađim generacijama radne dobi, ali dobna struktura obuhvaća sve odseljene, uključujući strane državljane.

Više dolazaka nego odlazaka

Tijekom 2025. u Hrvatsku su se iz inozemstva doselila 16.843 hrvatska državljana, dok ih se istodobno odselilo 13.138.

Zanimljivi su i podaci o državama iz kojih se hrvatski državljani doseljavaju. Njemačka, koja je godinama bila glavno odredište hrvatskih iseljenika, sada je i najvažniji izvor njihova doseljavanja. Tijekom 2025. iz Njemačke su se u Hrvatsku doselila 8.334 hrvatska državljana, dok ih se u suprotnom smjeru odselilo 6.145. To znači da je migracijski saldo hrvatskih državljana u odnosu na Njemačku bio pozitivan za 2.189 osoba. Iz Austrije su se doselila 1.733 hrvatska državljana, iz Bosne i Hercegovine njih 1.575, a iz Švicarske 819. Iz Irske je došlo 645 hrvatskih državljana, a iz Srbije njih 579.

Važnu ulogu u promjeni migracijske slike ima doseljavanje stranih državljana. Prema DZS-u, tijekom 2025. u Hrvatsku se doselilo 39.822 stranih državljana, odnosno 70,3 posto svih doseljenih. Hrvatski državljani činili su preostalih 29,7 posto.

Među zemljama iz kojih se tijekom 2025. doselilo najviše osoba na prvom je mjestu Njemačka s 9.628 doseljenih. Slijede Bosna i Hercegovina sa 6.306, Nepal sa 6.264, Filipini s 4.500 i Srbija s 4.275 osoba. Prema podacima DZS-a, od 2021. do 2025. u Hrvatsku su se doselila ukupno 31.654 ukrajinska državljanina.