NOVI UDAR NA NOVČANIKE Prijete nova poskupljenja hrane.

Na rast cijena istodobno utječu eskalacija rata između Rusije i Ukrajine, ekstremne vremenske prilike, poremećaji u opskrbi energentima te visoke cijene gnojiva. Najveći pritisak očekuje se na pšenicu, što bi se s odgodom moglo preliti i na cijene kruha, tjestenine i drugih proizvoda od žitarica.

Prema procjeni Oxford Economicsa, globalne cijene hrane u 2026. trebale bi porasti 11,8 posto, a u 2027. još 4,8 posto. Najviše bi mogle poskupjeti poljoprivredne kulture – žitarice, voće i povrće – te mliječni proizvodi, piše Euronews.

Situaciju dodatno pogoršavaju ekstremne vrućine i suša koje su ovog ljeta pogodile Europu i oštetile usjeve. Istodobno poljoprivrednicima rastu troškovi energije i gnojiva, dodatno potaknuti ratnim sukobima na Bliskom istoku i u Ukrajini.

Nakon europskog toplinskog vala Coceral, Europsko udruženje za trgovinu žitaricama i uljaricama sa sjedištem u Bruxellesu, u srpnju je izvanredno snizilo procjenu ovogodišnjeg uroda. Prognozu ukupne žetve žitarica u 27 država članica EU-a i Ujedinjenom Kraljevstvu smanjilo je s 295,5 milijuna na 286,6 milijuna tona. Prošle je godine u istom području ubrano oko 310 milijuna tona.

Prema AFP-u, koji se poziva na upozorenje Njemačkog udruženja poljoprivrednika, njemačka bi žetva žitarica ove godine zbog ozbiljne suše i toplinskih valova trebala biti sedam posto manja te iznositi 41,9 milijuna tona. Osim štete na usjevima, poljoprivrednici se suočavaju i s rastom troškova zbog poremećaja u opskrbi naftom i drugim sirovinama nakon blokade Hormuškog tjesnaca povezane s ratom s Iranom.

Rat i energenti dodatno podižu troškove proizvodnje

„Američko-iranski rat i njegov utjecaj na inpute u proizvodnji hrane, ponajprije na naftu (dizel), prirodni plin i gnojiva“, među ključnim su čimbenicima koji utječu na globalne cijene hrane, rekao je za Euronews Business viši ekonomist Oxford Economicsa Tomas Dvorak.

Prema Oxford Economicsu, globalne cijene dizela u srpnju su bile 36 posto više nego godinu ranije, dijelom zbog poremećaja u Hormuškom tjesnacu. Istodobno se očekuje da će cijene gnojiva ove godine porasti za 22 posto.

Značajan pritisak dolazi i od rata u Ukrajini. Žitarice čine oko četvrtine globalnog indeksa cijena hrane, dok Rusija i Ukrajina zajedno čine nešto manje od 30 posto svjetskog izvoza pšenice i više od 10 posto izvoza kukuruza, navodi Dvorak.

Napadi na ruske i ukrajinske luke, utovarne terminale i brodove, kao i poremećaji izvoza preko Crnog i Azovskog mora, mogli bi ugroziti godišnji izvozni kapacitet od 86 milijuna tona žitarica – 52 milijuna tona iz Rusije i 34 milijuna tona iz Ukrajine. To predstavlja gotovo 17 posto ukupnog svjetskog izvoza žitarica.

Prema podacima Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO), globalne cijene prehrambenih sirovina u srpnju su bile jedan posto više nego godinu ranije. Cijene žitarica porasle su 6,9 posto, a biljnih ulja oko 17,3 posto.

Važno je pritom naglasiti da Oxford Economicsov indeks prati cijene prehrambenih sirovina. Njegov rast stoga ne znači da će cijene hrane u trgovinama automatski porasti u istom postotku.

Unatoč prognoziranom snažnom rastu, ovogodišnje povećanje ipak bi bilo manje od onoga iz 2022., kada su globalne cijene hrane porasle 14,2 posto.

Koje bi namirnice mogle najviše poskupjeti?

„Najteže posljedice osjetit će se kod poljoprivrednih kultura – žitarica, voća i povrća – te mliječnih proizvoda“, rekao je Dvorak za Euronews Business. Upravo su te skupine posebno osjetljive na sušu i ekstremne temperature.

Poskupljenja sirovina postupno bi se trebala preliti i na prerađenu hranu, uključujući kruh, sir, vino i ulje, dok bi meso, prema očekivanjima Oxford Economicsa, trebalo biti manje pogođeno.

Poseban pritisak očekuje se na pšenicu, koja je snažno ovisna o gnojivima. Oxford Economics predviđa da bi njezina cijena u trećem tromjesečju 2026. mogla porasti 36 posto na godišnjoj razini, na 6,92 dolara po bušelu, odnosno jedinici koja za pšenicu odgovara količini od približno 27 kilograma.

Budući da se pšenica koristi u proizvodnji brojnih prehrambenih proizvoda, od kruha i tjestenine do žitarica za doručak i keksa, njezino poskupljenje moglo bi imati širok učinak.

Potrošači pritom neće nužno odmah osjetiti posljedice. Kod svježeg voća i povrća poskupljenja bi se, prema Dvoraku, mogla pojaviti relativno brzo – već za dva do tri mjeseca. Kod prerađene hrane vremenski odmak je dulji zbog žetve, prerade i drugih faza u lancu opskrbe, pa bi se najveći učinak na potrošačke cijene mogao osjetiti za šest do devet mjeseci.

To znači da bi se posljedice sadašnjih poremećaja na cijenama svježe hrane mogle početi vidjeti već u listopadu i studenome 2026., dok bi se najveći pritisak na cijene prerađene hrane mogao osjetiti od veljače do svibnja 2027.