U RALJAMI DUGOVA Građani sve teže vraćaju gotovinske kredite, banke prodaju dug agencijama

Udio nenaplaćenih u ukupnim kreditima kućanstvima na relativno niskoj razini te je, prema podacima HNB-a, krajem prvog kvartala ove godine iznosio 3,3 posto.

To je slično kao i krajem prošle godine, te niže nego u nekim ranijim razdobljima, međutim, jedna skupina kredita unutar tog kumulativnog pokazatelja središnje banke već neko vrijeme »bode oči«. Riječ je o gotovinskim nenamjenskim ili potrošačkim kreditima.

Munjeviti rast

Njih su građani ubrzano, po stopama rasta od po 15 posto godišnje, podizali u zadnje dvije do tri godine, a sada ih sve teže vraćaju. HNB je još lani postrožio uvjete kreditiranja, ciljajući upravo na potrebu usporavanja ovih kredita, koji se lakše dobivaju od stambenih, ali imaju i veći rizik naplate.

Ne, unatoč pokušaju da ih se zakoči, nastavili su snažno rasti u prvom kvartalu ove godine, otprilike po stotinjak milijuna eura mjesečno. Prema podacima HNB-a, ukupno su od siječnja do ožujka 2026. skočili za dodatnih više od 300 milijuna eura, s 10,7 na 11,07 milijardi eura.

No, ono što zabrinjava jest da su relativno brže u odnosu na ranija razdoblja u prvom kvartalu ove godine u apsolutnom iznosu skočili i nenaplativi, neprihodnosni krediti (tzv. NPL-ovi, od »non-performing loans«) unutar ove skupine, i to sa 503 milijuna eura krajem prošle godine na 522 milijuna eura krajem ožujka ove. Dakle, za dodatnih 20-ak milijuna eura, u samo jednom kvartalu.

Nenaplativi krediti predstavljaju dug koji građani ne mogu vratiti, odnosno potraživanja koje banke ne mogu naplatiti, pa ih nakon nekog vremena uz skonto prodaju agencijama za naplatu potraživanja.

One ih onda utjeruju od dužnika, prema svojim postupcima. Potražnja za gotovinskim kreditima i dalje postoji. Banke potiču raznim akcijama. Kamate se kreću oko 5,5 posto.

Banke gotovine vežu i uz stambene kredite, kako bi se lakše sklopila financijska konstrukcija. Sada se očekuje početak trenda kvarenja portfelja.

– Iako je udio neprihodnosnih kredita kućanstvima na povijesno niskoj razini, kvaliteta kredita odobrenih posljednjih godina, u uvjetima snažnog kreditnog rasta, pogoršava se brže nego ranijih godina, ističu u HNB-u, u sklopu komentara o rizicima za financijsku stabilnost bankarskog sektora.

HNB slanica i to što krediti poduzećima također snažno rastu, ali je glavnina rasta usmjerena poduzećima u djelatnostima s relativno osjetljivim poslovanjem na oscilacije gospodarskog ciklusa. Riječ je o turizmu, trgovini, ali i građevinarstvu i nekretninama.

Povećani rizik

Rast nenamjenskih gotovinskih kredita građana počeo je značajno ubrzati 2023. godinu, od kada na godišnjoj razini poraste s više od milijardu eura.

Primjerice krajem 2022. ukupno su bile oko 7,2 milijarde eura, krajem 2023. više od 8 milijardi, krajem 2024. oko 9,2 milijarde eura, a potom krajem 2025. spomenutih 10,7, te su sada premašile ovih 11 milijardi eura.

Nenaplativi unutar njih su pak u apsolutnom iznosu od 503 milijuna eura krajem prošle godine skočili na 522 milijuna eura krajem ožujka ove godine. To je njihov udio u ukupnim opet počeo povećavati, i to sa 4,67 na 4,72 posto.

I dalje je to relativno mali udio u odnosu na neka prethodna razdoblja, međutim, kako je tih kredita sada u obimu znatno više, njihov daljnji rast mogao bi u uvjetima gospodarskog usporavanja te rasta inflacije predstavljati povećani rizik.

Dio građana gotovinu je podizao uz stambene kredite, koji također i dalje raste uz solidnu oplatu, dio je »krpao« kućni budžet u vrijeme eksplozije rasta cijena, a dio je kretao u manje investicijske zahvate upravo »loveći« rast cijena i računajući da će dugove ionako djelomično izmijeniti inflaciju.

Potrošački optimizam pumpao se povećanjem plaća iz proračuna i narativom o najbržoj rastućoj ekonomiji u Europi. Međutim, najavljeno stezanje promjena, uz i dalje visoke stope inflacije, moglo bi se pogoršati i očekivanja, i prisilnu naplatu, a onda i rizik od siromaštva.