ŽELJKO CVRTILA O NACIONALNOJ SIGURNOSTI: Hrvatska mora jasno odrediti što štiti i koji su joj strateški interesi

Što zapravo znači nacionalna sigurnost? Je li država sigurna samo kada joj ne prijeti rat ili je sigurnost mnogo širi pojam koji obuhvaća gospodarstvo, pravosuđe, migracije, proizvodnju hrane, obrazovanje, medije, okoliš i nadzor nad ključnim nacionalnim resursima?

Upravo je ta pitanja otvorio mr. krim. Željko Cvrtila na predavanju „Nacionalna sigurnost“, održanom 21. rujna 2026. u Zagrebu u organizaciji Udruge hrvatskih branitelja i Inicijative ZAjedno.

Cvrtila je temu postavio znatno šire od uobičajenog promatranja sigurnosti kroz vojsku, policiju i obavještajne službe.

Od osobne sigurnosti do sigurnosti države

Jedna od važnih poruka predavanja bila je da nacionalna sigurnost nije izdvojena od drugih oblika sigurnosti.

Cvrtila je kroz predavanje prikazao različite razine – počevši od osobne sigurnosti pojedinca, preko sigurnosti zajednice i institucija, pa sve do nacionalne sigurnosti kao najšire razine zaštite države i društva.

Takvo promatranje nacionalne sigurnosti nije novo u njegovu stručnom radu. Cvrtila se godinama bavi pitanjima javne i privatne sigurnosti, kriminaliteta, nacionalne sigurnosti i funkcioniranja sigurnosnog sustava, a objavljivao je i stručne radove o Strategiji nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske te hibridnom ratovanju.

Ključne riječi: opstojnost i prosperitet

Cvrtila je kao temeljnu zadaću države istaknuo osiguravanje opstojnosti i prosperiteta hrvatskog naroda i Republike Hrvatske.

Drugim riječima, nacionalna sigurnost ne završava zaštitom državne granice.

Država mora biti sposobna zaštititi stanovništvo, teritorij, ustavni poredak i institucije, ali istodobno stvarati uvjete u kojima društvo može dugoročno opstati i razvijati se.

U tom kontekstu Cvrtila je govorio o zaštiti od vanjskih i unutarnjih ugroza.

Vanjska ugroza može biti vojna, politička, gospodarska, obavještajna ili hibridna. Unutarnja ugroza, s druge strane, može nastati i postupnim slabljenjem institucija, korupcijom, neučinkovitim pravosuđem ili gubitkom nadzora nad područjima koja su važna za funkcioniranje države.

Koji su strateški interesi Republike Hrvatske?

Da bi država mogla učinkovito štititi nacionalnu sigurnost, prema Cvrtilinu izlaganju najprije mora znati što su njezini strateški interesi.

Ti interesi moraju biti jasno određeni te usklađeni s Ustavom, zakonima i dugoročnim potrebama države.

Bez toga postoji opasnost da se pojedine odluke donose parcijalno – prema trenutačnoj političkoj ili gospodarskoj potrebi – umjesto prema tome kakve će posljedice imati za Hrvatsku za deset, dvadeset ili pedeset godina.

Cvrtila je tijekom predavanja upozorio da se, prema njegovoj ocjeni, u praksi u pojedinim područjima strateški interesi Republike Hrvatske i hrvatskog naroda nedovoljno štite ili zanemaruju.

To je bila jedna od središnjih točaka predavanja.

Nacionalna sigurnost nisu samo vojska, policija i SOA

Popis pitanja koja je Cvrtila otvorio pokazuje koliko se pojam sigurnosti promijenio.

Govorio je o legalnim i ilegalnim migracijama, korupciji i funkcioniranju pravosuđa, ali i o obrazovnom sustavu, zaštiti okoliša, poljoprivrednoj i industrijskoj proizvodnji te vlasničkoj strukturi strateški važnih dijelova gospodarstva.

Posebno su zanimljiva pitanja vlasništva nad bankama, medijima i trgovačkim lancima.

Sama činjenica da je neki gospodarski subjekt u stranom vlasništvu nije automatski sigurnosni problem. No iz perspektive nacionalne sigurnosti legitimno je analizirati koliku kontrolu država i domaće gospodarstvo imaju nad financijskim tokovima, opskrbom, informacijskim prostorom i ključnom infrastrukturom te postoje li područja prevelike ovisnosti.

To je zapravo bit suvremenog pojma nacionalne sigurnosti: utvrditi gdje se nalazi ranjivost države prije nego što ona postane kriza.

Migracije, korupcija i neučinkovite institucije također mogu postati sigurnosno pitanje

Migracije su jedan od primjera na kojem se vidi koliko se različita područja preklapaju.

Cvrtila se tom temom bavi i u svojim ranijim javnim nastupima, osobito kroz pitanje ilegalnih migracija, krijumčarskih mreža i sposobnosti države da kontrolira vlastiti prostor.

Ali sigurnosni problem ne mora doći izvana.

Korupcija može oslabiti institucije. Neučinkovito pravosuđe može narušavati povjerenje građana u državu. Slabljenje domaće proizvodnje može povećavati ovisnost o uvozu. Problemi obrazovnog sustava dugoročno utječu na ljudski potencijal države.

Svaki od tih problema zasebno pripada određenoj javnoj politici. Međutim, kada dosegnu razinu na kojoj ugrožavaju sposobnost države da samostalno funkcionira i štiti svoje interese, postaju i pitanje nacionalne sigurnosti.

Tko je Željko Cvrtila?

Željko Cvrtila magistar je kriminalistike i dugogodišnji stručnjak za sigurnost. Profesionalnu karijeru proveo je na različitim policijskim poslovima, od specijalne, temeljne i kriminalističke policije do rukovodećih dužnosti u MUP-u, među kojima su poslovi unutarnje kontrole te rukovodeće funkcije u kriminalističkoj policiji. Magisterij kriminalistike stekao je 2007. godine.

Autor je niza stručnih radova iz područja kriminaliteta i sigurnosti, među kojima su i radovi posvećeni hibridnom ratovanju i analizi hrvatske Strategije nacionalne sigurnosti.

Zbog takvog profesionalnog iskustva njegovo predavanje nije ostalo samo na teorijskom definiranju nacionalne sigurnosti, nego je temu povezivalo s konkretnim primjerima funkcioniranja institucija i države.

Pitanja publike otvorila novu raspravu

Nakon predavanja uslijedila su brojna pitanja posjetitelja.

Cvrtila je na njih odgovarao kroz konkretne primjere, dodatno pojašnjavajući pojedina područja koja je prethodno otvorio u izlaganju.

Upravo je taj dio pokazao koliko je pojam nacionalne sigurnosti širok. Rasprava se više nije mogla svesti samo na pitanje koliko Hrvatska ima vojnika, policajaca ili sigurnosnih službi.

Pitanje je mnogo šire:

Ima li država jasno određene vlastite interese, prepoznaje li dugoročne opasnosti i ima li institucije sposobne te interese zaštititi?

Prema reakcijama i komentarima posjetitelja nakon završetka, predavanje je izazvalo velik interes upravo zato što je temu nacionalne sigurnosti približilo svakodnevnom životu.

Jer nacionalna sigurnost počinje mnogo prije trenutka kada se pojavi otvorena prijetnja.

Počinje sposobnošću države da prepozna što mora sačuvati kako bi dugoročno mogla opstati i napredovati.

Tribinu organizirali UHB i Inicijativa ZAjedno

Tribinu „Nacionalna sigurnost“, održanu 21. rujna 2026. u Zagrebu, organizirali su UHB – Udruga hrvatskih branitelja i Inicijativa ZAjedno, s ciljem otvaranja stručne i javne rasprave o pitanjima koja izravno utječu na sigurnost, stabilnost i budućnost Republike Hrvatske.

Predavanje Željka Cvrtile pokazalo je koliko je nacionalna sigurnost širi pojam od same vojne ili policijske zaštite. Ona obuhvaća sposobnost države da štiti svoje institucije, gospodarstvo, resurse, stanovništvo i strateške interese te da pravodobno prepoznaje unutarnje i vanjske ugroze.

Velik interes publike i rasprava koja je uslijedila nakon predavanja potvrdili su da su ovakve tribine potrebne. Nacionalna sigurnost nije tema samo za stručnjake i državne institucije – ona se, izravno ili neizravno, tiče svakog građanina Hrvatske.