KOLUMNE

Gdje prestaje sloboda izražavanja, a počinje profesionalna odgovornost?

Koliko daleko može ići javni istup novinara i urednika Hrvatske radiotelevizije prije nego što Prisavlje odluči da ipak postoje profesionalne i ljudske granice?

Denis Latin
Denis Latin Foto: Poslovni dnevnik

To je pitanje koje se nameće nakon objave na Facebook profilu Denisa Latina, dugogodišnjeg i prepoznatljivog novinarskog imena HRT-a.

U objavi je, komentirajući ministra hrvatskih branitelja Tomu Medveda, napisao:

„Na kraju više ne znaš je li Medved ministar hrvatskih branitelja ili genocidne ustašije.“

Društvene mreže

Neću ovdje ulaziti u to što Denis Latin misli o Tomi Medvedu. Niti smatram da bi novinar javnog servisa trebao biti lišen političkog mišljenja. Naprotiv. Novinar ima pravo kritizirati vlast, ministre, političke stranke, ideologije, institucije i društvene pojave.

Ali sloboda mišljenja nije isto što i neograničena sloboda javnog izražavanja, osobito kada govorimo o osobi koja desetljećima predstavlja jednu od najprepoznatljivijih figura Hrvatske radiotelevizije.

Upravo zato ovo nije samo još jedna Facebook svađa.

Pitanje je jednostavno: je li ovakav javni rječnik spojiv s profesionalnim i etičkim standardima javnog servisa?

Jer postoji velika razlika između žestoke političke kritike i formulacije koja ministra hrvatskih branitelja dovodi u vezu s izrazom „genocidne ustašije“, a time, u kontekstu same objave, otvara i pitanje odnosa prema ljudima i obiteljima žrtava komunističkih zločina.

I tu dolazimo do problema dvostrukih kriterija.

Zamislimo, primjerice, da neki novinar ili urednik HRT-a javno neku lijevu političku opciju, antifašističku komemoraciju ili njezine sudionike počne nazivati „zločinačkim komunistima“, „jugoslavenskim koljačima“ ili sličnim kolektivnim kvalifikacijama.

Bismo li tada slušali kako je riječ samo o privatnom Facebook profilu i slobodi izražavanja?

Ili bi se vrlo brzo otvorila pitanja profesionalne odgovornosti, primjerenosti takvog rječnika i toga može li osoba koja tako javno nastupa nastaviti raditi na javnom servisu?

Profesionalni standard vrijedi za sve – ili nije standard.

Upravo zato Crodex.net uputio je Hrvatskoj radioteleviziji javni upit i zatražio očitovanje o ovom slučaju.

Od HRT-a je zatražen odgovor jesu li odgovorni upoznati s navedenom objavom, smatraju li takav način izražavanja spojivim s profesionalnim i etičkim standardima HRT-a te hoće li biti pokrenut postupak kojim bi se utvrdilo postoji li osnova za stegovnu ili drugu odgovornost Denisa Latina.

Posebno je važno pitanje primjenjuju li se jednaki kriteriji na sve novinare i urednike HRT-a, neovisno o njihovim političkim i svjetonazorskim uvjerenjima.

Jer upravo je to srž cijele priče.

Denis Latin ima pravo misliti što želi.

Ima pravo biti lijevo, desno, liberalno, konzervativno ili bilo kako drukčije politički i svjetonazorski opredijeljen.

Ali građani koji financiraju HRT imaju jednako tako pravo očekivati da ljudi koji su profesionalno povezani s javnim servisom poštuju standarde koji bi trebali vrijediti za sve.

Hrvatska radiotelevizija nije privatni medij. Nije Latinov, ravnateljev, uredničin niti ministrov.

To je javni servis koji financiraju građani različitih političkih, nacionalnih i svjetonazorskih uvjerenja.

Među njima su i hrvatski branitelji.

Među njima su obitelji ljudi koji su ubijeni nakon Drugoga svjetskog rata.

Među njima su i oni koji odlaze na komemoracije žrtvama komunističkih zločina.

I ti ljudi imaju pravo pitati zašto bi se njihova uvjerenja i osjećaji mogli olako trpati u isti koš s izrazima koji nose vrlo konkretno i teško povijesno značenje.

Ovdje, dakle, nije riječ o tome sviđa li se nekome Denis Latin. Nije riječ ni o tome treba li mu zabraniti političko mišljenje.

Riječ je o nečemu puno važnijem: postoje li na HRT-u profesionalni kriteriji koji vrijede jednako za sve?

Ako je ovakav javni istup dopušten i u skladu s pravilima HRT-a – neka Prisavlje to jasno kaže.

Ako nije – neka postupi prema vlastitim pravilima.

Ali ono što javnost ne bi trebala dobiti jest šutnja.

Jer šutnja također šalje poruku.

Godinama slušamo lekcije o profesionalnom novinarstvu, društvenoj odgovornosti, nepristranosti, govoru mržnje i potrebi pažljivog javnog izražavanja.

U redu.

Primijenimo ih onda i na one koji te lekcije najčešće dijele drugima.

Ne traži se od novinara da nemaju mišljenje.

Traži se samo da isti aršin kojim mjere druge budu spremni prihvatiti i za sebe.

A to, u konačnici, nije pitanje Denisa Latina.

To je pitanje vjerodostojnosti Hrvatske radiotelevizije.

Stavovi i mišljenja iznesena u kolumnama i komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta Uredništva Portala hrvatskih branitelja već isključivo mišljenje i stavove njihovih autora

Izvor:PHB

Više iz kategorije: KOLUMNE

Fenomen zagrebačkih Porfirijevih kružoka: Kako su porfirijanci nehotice postali promotori ‘srpskog svijeta’

Fenomen zagrebačkih Porfirijevih kružoka: Kako su porfirijanci nehotice postali promotori ‘srpskog svijeta’

Analiza fenomena Porfirijevih kružoka u Zagrebu. Kako je imidž "rock'n'roll mitropolita" prerastao u promociju "srpskog svijeta" i podršku Ratku Mladiću.

prije 11 h
KLAUŠKI, NISMO ŠATORAŠI NI TUNELAŠI – MI SMO LJUDI KOJI VAM OBRANISMO DRŽAVU U KOJOJ NAS DANAS ISMIJAVATE!

KLAUŠKI, NISMO ŠATORAŠI NI TUNELAŠI – MI SMO LJUDI KOJI VAM OBRANISMO DRŽAVU U KOJOJ NAS DANAS ISMIJAVATE!

Strastvena obrana hrvatskih branitelja protiv podrugljivih etiketa. Podsjećaju na žrtvu u Domovinskom ratu i traže poštovanje za one koji su obranili državu.

prije 17 h
RASPRODAN KONCERT U NIŠU, ALI BEZ I JEDNE RIJEČI O HRVATSKIM LOGORAŠIMA: Jakove, znaš li u kakav grad dolaziš? Top vijest

RASPRODAN KONCERT U NIŠU, ALI BEZ I JEDNE RIJEČI O HRVATSKIM LOGORAŠIMA: Jakove, znaš li u kakav grad dolaziš?

Hrvatski pjevač Jakov Jozinović rasprodao koncert u Nišu, gradu stradanja hrvatskih logoraša. Zašto nema spomena na žrtve Domovinskog rata?

prije 1 dana
Nisu problem samo Pupovac i „Novosti“ – problem je i Hrvatska koja ih financira

Nisu problem samo Pupovac i „Novosti“ – problem je i Hrvatska koja ih financira

Mladen Pavković analizira financiranje Milorada Pupovca i tjednika Novosti. Propituje odgovornost Hrvatske za rast utjecaja manjinskih institucija koje sama financira.

prije 1 dana
HRVATSKA SE NE ČUVA ŠUTNJOM

HRVATSKA SE NE ČUVA ŠUTNJOM

Što se precrtavanjem poručujeNa objavljenim snimkama iz podvožnjaka kod Vjesnika među oštećenim obilježjima raspoznaju se Tigrovi, Gromovi, Kune, Pauci,...

prije 2 dana
Tko nas svađa međusobno? Dok se mi brojimo i dijelimo, drugi zbijaju redove

Tko nas svađa međusobno? Dok se mi brojimo i dijelimo, drugi zbijaju redove

Analiza sve većih podjela u hrvatskom društvu. Kako nas anonimni profili i društvene mreže svađaju i manipuliraju, dok drugi zbijaju redove. Zašto je podijeljeno društvo lako usmjeravati?

prije 2 dana
Vučićeve usporedbe i hrvatski istomišljenici: Tko se i zašto boji pozdrava „Za dom spremni“?

Vučićeve usporedbe i hrvatski istomišljenici: Tko se i zašto boji pozdrava „Za dom spremni“?

Analiza Vučićevih usporedbi 'Sieg heil' i 'Za dom spremni'. Članak brani hrvatski pozdrav kao obrambeni, razotkrivajući povijesne mitove o genocidu i Jasenovcu.

prije 5 dana
Istina o srpskim ustancima protiv Turaka (1804. i 1815.) - između mita i stvarnosti

Istina o srpskim ustancima protiv Turaka (1804. i 1815.) - između mita i stvarnosti

Otkrijte pravu istinu o srpskim ustancima iz 1804. i 1815. godine. Analiza povijesnog konteksta, krize Osmanskog Carstva i uloge janjičara. Razotkrivamo mitove!

prije 5 dana
Lika nije ničija stranačka pozornica

Lika nije ničija stranačka pozornica

Prosvjed 'Hodaj za Liku' u Zagrebu: Ličani traže rješenje za ilegalni otpad u Gospiću i čistu vodu. Borba protiv zagađenja PFAS spojevima je nepolitičko pitanje.

5. 9. 2026.
LIKA VIŠE NE ŠUTI: Tko se boji prosvjeda u Zagrebu?

LIKA VIŠE NE ŠUTI: Tko se boji prosvjeda u Zagrebu?

Građani Like dižu glas protiv lošeg gospodarenja otpadom i onečišćenja okoliša. Analiza straha i političkih igara oko prosvjeda u Zagrebu.

4. 9. 2026.
„Bila je to bitka mog života“: Svjedočanstvo hrvatskog branitelja o Sajmištu 5. rujna 1991.

„Bila je to bitka mog života“: Svjedočanstvo hrvatskog branitelja o Sajmištu 5. rujna 1991.

Pročitajte potresno svjedočanstvo hrvatskog branitelja o herojskoj bitci na vukovarskom Sajmištu 5. rujna 1991. Osobni doživljaji i detalji s prve crte.

3. 9. 2026.
Iza raketa od 400 kilometara krije se još ozbiljnija priča, Srbija gradi cijeli sustav za dalekometne udare

Iza raketa od 400 kilometara krije se još ozbiljnija priča, Srbija gradi cijeli sustav za dalekometne udare

Srbija razvija napredne sustave za dalekometne udare, uključujući bespilotne letjelice Shadow-50 i Pegaz. Analiza vojne tehnologije i implikacija za regiju.

2. 9. 2026.

Prikazano 12 od 5088 članaka.