KOLUMNE

Mladen Pavković: Za „Za dom spremni“ sud, za „Smrt fašizmu“ ništa?

Kolumna o dvostrukim kriterijima prema povijesnim simbolima, Macelju, komunističkim zločinima te odnosu prema braniteljima i Domovinskom ratu.

Ilustracija žrtava komunističkih zločina u Macelju i simboličnog pitanja pravde
Ilustracija žrtava komunističkih zločina u Macelju i simboličnog pitanja pravde Foto: PHB / AI ilustracija

Hrvatski sudovi se ekspresno angažiraju na progonu i kažnjavanju onih koji uzvikuju povijesne krilatice poput "Za dom spremni" ili pjevaju sporne pjesme iz prošlosti. Svjedočimo paradoksu koji duboko vrijeđa osjećaje većine hrvatskog naroda. S jedne strane, svaka manifestacija desnog radikalizma ili nepromišljenog povijesnog sentimenta biva strogo sankcionirana, dok s  druge strane, javni prostor preplavljen je nesmetanim, sustavnim i agresivnim blaćenjem hrvatskog obrambenog Domovinskog rata, hrvatskih branitelja i samih temelja suverene hrvatske države.

Stoga, nije na odmet postaviti pitanje:: što je doista opasnije za stabilnost i budućnost ove zemlje? Nekoliko izoliranih povika ili neprekidna, institucionalno i medijski financirana pljuvačnica onih koji otvoreno mrze sve što hrvatski diše?

Dokaz tog dubokog društvenog licemjerja i selektivnog sljepila pravosuđa vidljiv je na svakom koraku. U subotu, 22. kolovoza 2026. u Macelju su dostojanstveno pokopani posmrtni ostaci još 500 Hrvata, žrtava koje je bez ikakvog suda i suđenja brutalno likvidirao jugoslavenski komunistički režim. Za taj stravičan zločin, kao i za tisuće drugih diljem Maceljske šume i križnih putova, nitko, ali baš nitko, nikada nije progonjen, optužen niti osuđen.

Dok kosti tih žrtava nakon desetljeća šutnje napokon pronalaze mir, u javnom i političkom prostoru bez ikakvih se zapreka, kazni ili osuda i dalje slobodno piše i uzvikuje komunistička krilatica "Smrt fašizmu, sloboda narodu". Pod tim istim znakovljem i parolama činjeni su najgori zločini nad hrvatskim narodom, kako 1945. tako i 1991., no za pravosuđe ti simboli i parole totalitarizma ostaju nedodirljivi.

Tijekom Domovinskog rata velikosrpski agresor nazivao je sve Hrvate ustašama kako bi opravdao svoje osvajačke pohode. Ta ista retorika, nažalost, živi i danas. Određeni krugovi u zemlji i inozemstvu nikako ne uspijevaju pronaći druge teme osim NDH i Jasenovca, uporno pokušavajući nametnuti kolektivnu krivnju demokratskoj Hrvatskoj, koja je krvlju izborena devedesetih godina.

Posebno zabrinjava činjenica da se ta destrukcija preselila u same institucije sustava. U Hrvatskom saboru, iz redova dijela lijeve oporbe, nerijetko se mogu čuti izjave prožete dubokim prijezirom prema braniteljskoj populaciji i vrijednostima na kojima počiva ova država. Istovremeno, tjednik "Novosti", koji se financira novcem hrvatskih poreznih obveznika, iz broja u broj objavljuje tekstove koji prelaze granicu kritike i ulaze u sferu otvorenog ruganja nacionalnim simbolima i žrtvama.

Tzv. revizionistički povjesničari i aktivisti nekažnjeno lažu i pišu nebuloze o Domovinskom ratu, pokušavajući agresore i žrtve izjednačiti, a Hrvate prikazati kao zločince. Kada se pjevaju komunističke pjesme i maše zastavama propale Jugoslavije, države u kojoj su mnogi životi uništeni i za čiji su slom tisuće branitelja dale svoje živote, pravosuđe šuti. Za te simbole totalitarizma nema kazni ni progona.

Hrvatska pati od kompleksa manje vrijednosti kada je u pitanju zaštita vlastitog dostojanstva. Mnoge demokratske države vrlo jasno povlače granicu između slobode govora i subverzivnog djelovanja protiv države. Tako među ostalim Sjedinjene Američke Države, iako imaju maksimalnu slobodu govora (Prvi amandman), izdaja, poticanje na rušenje ustavnog poretka i izravno ugrožavanje nacionalne sigurnosti strogo su kažnjivi dugogodišnjim zatvorskim kaznama. U Njemačkoj, kazneni zakon (članak 90.a) izričito kažnjava svakoga tko javno profanira, vrijeđa ili omalovažava Saveznu Republiku Njemačku, njezine simbole, zastavu, himnu ili njezin ustavni poredak. Za to je predviđena kazna zatvora do tri godine, dok u Poljskoj država rigorozno kažnjava javno vrijeđanje poljske nacije, države ili njezinih povijesnih simbola. Svaki pokušaj izvrtanja povijesnih činjenica na štetu poljskog naroda nailazi na oštru zakonsku reakciju. U Francuskoj se pak javni napadi na državne institucije, vojsku ili nacionalne simbole tretiraju  kao ozbiljni prekršaji protiv javnog reda i mira.

Dakle, zakon mora vrijediti jednako za sve. Ako je država odlučila sankcionirati simbole i povike poraženih režima iz Drugog svjetskog rata, onda je krajnje vrijeme da počne kažnjavati i one koji javno pljuju po žrtvama Domovinskog rata, blate hrvatske branitelje i otvoreno šire netrpeljivost prema državi koja ih hrani. Dokle god se maceljske žrtve prešućuju, a partizanske krilatice toleriraju, Hrvatska neće imati istinsku pravdu. Sloboda govora ne smije biti paravan za destrukciju vlastite domovine.

Mladen Pavković

Više iz kategorije: KOLUMNE

Fenomen zagrebačkih Porfirijevih kružoka: Kako su porfirijanci nehotice postali promotori ‘srpskog svijeta’

Fenomen zagrebačkih Porfirijevih kružoka: Kako su porfirijanci nehotice postali promotori ‘srpskog svijeta’

Analiza fenomena Porfirijevih kružoka u Zagrebu. Kako je imidž "rock'n'roll mitropolita" prerastao u promociju "srpskog svijeta" i podršku Ratku Mladiću.

prije 10 h
KLAUŠKI, NISMO ŠATORAŠI NI TUNELAŠI – MI SMO LJUDI KOJI VAM OBRANISMO DRŽAVU U KOJOJ NAS DANAS ISMIJAVATE!

KLAUŠKI, NISMO ŠATORAŠI NI TUNELAŠI – MI SMO LJUDI KOJI VAM OBRANISMO DRŽAVU U KOJOJ NAS DANAS ISMIJAVATE!

Strastvena obrana hrvatskih branitelja protiv podrugljivih etiketa. Podsjećaju na žrtvu u Domovinskom ratu i traže poštovanje za one koji su obranili državu.

prije 16 h
RASPRODAN KONCERT U NIŠU, ALI BEZ I JEDNE RIJEČI O HRVATSKIM LOGORAŠIMA: Jakove, znaš li u kakav grad dolaziš? Top vijest

RASPRODAN KONCERT U NIŠU, ALI BEZ I JEDNE RIJEČI O HRVATSKIM LOGORAŠIMA: Jakove, znaš li u kakav grad dolaziš?

Hrvatski pjevač Jakov Jozinović rasprodao koncert u Nišu, gradu stradanja hrvatskih logoraša. Zašto nema spomena na žrtve Domovinskog rata?

prije 1 dana
Nisu problem samo Pupovac i „Novosti“ – problem je i Hrvatska koja ih financira

Nisu problem samo Pupovac i „Novosti“ – problem je i Hrvatska koja ih financira

Mladen Pavković analizira financiranje Milorada Pupovca i tjednika Novosti. Propituje odgovornost Hrvatske za rast utjecaja manjinskih institucija koje sama financira.

prije 1 dana
HRVATSKA SE NE ČUVA ŠUTNJOM

HRVATSKA SE NE ČUVA ŠUTNJOM

Što se precrtavanjem poručujeNa objavljenim snimkama iz podvožnjaka kod Vjesnika među oštećenim obilježjima raspoznaju se Tigrovi, Gromovi, Kune, Pauci,...

prije 2 dana
Tko nas svađa međusobno? Dok se mi brojimo i dijelimo, drugi zbijaju redove

Tko nas svađa međusobno? Dok se mi brojimo i dijelimo, drugi zbijaju redove

Analiza sve većih podjela u hrvatskom društvu. Kako nas anonimni profili i društvene mreže svađaju i manipuliraju, dok drugi zbijaju redove. Zašto je podijeljeno društvo lako usmjeravati?

prije 2 dana
Vučićeve usporedbe i hrvatski istomišljenici: Tko se i zašto boji pozdrava „Za dom spremni“?

Vučićeve usporedbe i hrvatski istomišljenici: Tko se i zašto boji pozdrava „Za dom spremni“?

Analiza Vučićevih usporedbi 'Sieg heil' i 'Za dom spremni'. Članak brani hrvatski pozdrav kao obrambeni, razotkrivajući povijesne mitove o genocidu i Jasenovcu.

prije 5 dana
Istina o srpskim ustancima protiv Turaka (1804. i 1815.) - između mita i stvarnosti

Istina o srpskim ustancima protiv Turaka (1804. i 1815.) - između mita i stvarnosti

Otkrijte pravu istinu o srpskim ustancima iz 1804. i 1815. godine. Analiza povijesnog konteksta, krize Osmanskog Carstva i uloge janjičara. Razotkrivamo mitove!

prije 5 dana
Lika nije ničija stranačka pozornica

Lika nije ničija stranačka pozornica

Prosvjed 'Hodaj za Liku' u Zagrebu: Ličani traže rješenje za ilegalni otpad u Gospiću i čistu vodu. Borba protiv zagađenja PFAS spojevima je nepolitičko pitanje.

5. 9. 2026.
LIKA VIŠE NE ŠUTI: Tko se boji prosvjeda u Zagrebu?

LIKA VIŠE NE ŠUTI: Tko se boji prosvjeda u Zagrebu?

Građani Like dižu glas protiv lošeg gospodarenja otpadom i onečišćenja okoliša. Analiza straha i političkih igara oko prosvjeda u Zagrebu.

4. 9. 2026.
„Bila je to bitka mog života“: Svjedočanstvo hrvatskog branitelja o Sajmištu 5. rujna 1991.

„Bila je to bitka mog života“: Svjedočanstvo hrvatskog branitelja o Sajmištu 5. rujna 1991.

Pročitajte potresno svjedočanstvo hrvatskog branitelja o herojskoj bitci na vukovarskom Sajmištu 5. rujna 1991. Osobni doživljaji i detalji s prve crte.

3. 9. 2026.
Iza raketa od 400 kilometara krije se još ozbiljnija priča, Srbija gradi cijeli sustav za dalekometne udare

Iza raketa od 400 kilometara krije se još ozbiljnija priča, Srbija gradi cijeli sustav za dalekometne udare

Srbija razvija napredne sustave za dalekometne udare, uključujući bespilotne letjelice Shadow-50 i Pegaz. Analiza vojne tehnologije i implikacija za regiju.

2. 9. 2026.

Prikazano 12 od 5088 članaka.