10. listopada 1991. – na Zagrebačkom velesajmu ustrojene četiri satnije za pomoć Vukovaru
Na poziv Kriznog stožera Grada Zagreba 10. listopada 1991. na Zagrebačkom velesajmu okupilo se oko 450 dragovoljaca spremnih sudjelovati u pokušaju proboja prema opkoljenom Vukovaru. Od njih su ustrojene četiri samostalne zagrebačke satnije, preteče kasnijeg 83. samostalnog zagrebačkog dobrovoljačkog bataljuna. Danas se navršava 35 godina od njihova okupljanja.

Vukovar je početkom listopada 1991. bio gotovo potpuno odsječen. Padom Marinaca prekinuta je glavna kopnena veza prema Nuštru, dok su JNA, postrojbe Teritorijalne obrane pobunjenih Srba i srpske paravojne snage nastavljale snažne napade na grad i njegove prilaze.
U takvoj situaciji u Zagrebu je upućen poziv dragovoljcima. Prema službenoj povjesnici Ministarstva hrvatskih branitelja, na Zagrebačkom velesajmu 10. listopada okupilo se oko 450 ljudi spremnih krenuti u pomoć Vukovaru. Na temelju zapovijedi načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske generala Antona Tusa ustrojene su četiri samostalne zagrebačke satnije.
Cilj je bio otvoriti put prema Vukovaru
Detaljniju rekonstrukciju njihova ratnog puta donosi povjesničar Valentin Glas u radu „Ratni put 83. samostalnog zagrebačkog bataljuna“, izrađenom pod mentorstvom povjesničara Ante Nazora. Pozivu je prethodio radijski apel Mladena Vedriša iz zagrebačkog Kriznog stožera, a dragovoljci su na Velesajmu položili i prisegu Republici Hrvatskoj.
Njihova glavna zadaća nije bila jednostavno „ući u Vukovar“, nego sudjelovati u širem pokušaju otvaranja pravca Vinkovci – Marinci – Vukovar. Prema zapovjednom planu, u pokušaj proboja trebali su biti uključeni i bataljun 1. brigade ZNG-a, specijalna postrojba ZNG-a te antiteroristička jedinica MUP-a iz Zagreba. Zapovijedanje operacijom bilo je povezano sa zapovjedništvom Operativne zone Osijek, a među odgovornim zapovjednicima bili su Mile Dedaković i Karlo Gorinšek.
Prve dvije zagrebačke satnije krenule su prema Vinkovcima u noći s 11. na 12. listopada i sudjelovale u pokušaju proboja 12. i 13. listopada. Treća satnija također je uključena u borbena djelovanja, dok je četvrta, poznata kao „Sava“, raspoređena u području Ivankova. Proboj prema Vukovaru nije uspio.
To je važna činjenica, svih 450 dragovoljaca nije ušlo u Vukovar. Nakon neuspjelog pokušaja njihove su satnije ostale na vinkovačkom bojištu, gdje su branile Nuštar, Ivankovo, vinkovačka naselja Slaviju i Malu Bosnu te druge položaje prema agresorskim snagama.
Preteča 83. bataljuna
Tek 21. prosinca 1991., zapovijedi ministra obrane Gojka Šuška, od tih je satnija formalno ustrojen 83. samostalni zagrebački bataljun Hrvatske vojske, kojim je zapovijedao Petar Lovrić. Zato je za 10. listopada povijesno preciznije govoriti o ustrojavanju četiriju zagrebačkih dragovoljačkih satnija, a ne o formalnom osnivanju bataljuna.
U postrojbi je tijekom 1991. i 1992. poginulo deset pripadnika. Na 30. obljetnicu, 2021., 83. bataljun odlikovan je Redom Nikole Šubića Zrinskog.
Izvor:PHB











