15. srpnja 1995. – Zvonimir Červenko preuzeo Glavni stožer uoči Oluje

ZAGREB, 15. srpnja 1995. – Na današnji dan 1995. godine stožerni general Zvonimir Červenko preuzeo je dužnost načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske. Bilo je to jedno od najvažnijih imenovanja u završnici Domovinskog rata, u trenutku kada je Hrvatska vojska ulazila u posljednju fazu priprema za vojno-redarstvenu operaciju Oluja.

Červenko je na čelo Glavnog stožera došao u iznimno osjetljivom razdoblju. Hrvatska je još uvijek imala velik dio okupiranog teritorija, pobunjenička paradržava i dalje je odbijala mirnu reintegraciju, a srpske snage u BiH snažno su pritiskale bihaćko područje. Bilo je jasno da se rat približava odluci.

General koji je poznavao težinu obrane

Zvonimir Červenko nije bio vojnik koji se pojavio tek u završnici rata. Još od početka velikosrpske agresije bio je uključen u obrambeno organiziranje Hrvatske. Posebno je ostao zapamćen po ulozi u organizaciji obrane Zagreba, blokadi neprijateljskih vojarni i poticanju ustroja zagrebačkih brigada.

U siječnju 1992. postao je zapovjednik Domobranstva, odnosno zamjenik načelnika Glavnog stožera za Domobranstvo. Njegovo iskustvo bilo je važno jer je dobro razumio kako se iz početnog otpora, dragovoljaštva i policijsko-vojnih struktura stvarala moderna Hrvatska vojska.

Kada je 15. srpnja 1995. imenovan načelnikom Glavnog stožera, Hrvatska vojska već je bila potpuno drukčija snaga nego 1991. godine. Iza nje su bile godine ustrojavanja, obrambenih bitaka, oslobodilačkih operacija i stvaranja sposobnosti za odlučujući udar.

Imenovanje uoči Oluje

Červenko je dužnost preuzeo neposredno prije Oluje, operacije kojom će u kolovozu 1995. biti oslobođen najveći dio okupiranog teritorija Republike Hrvatske. Ta činjenica daje njegovu imenovanju posebno povijesno značenje.

Oluja nije bila improvizacija. Bila je rezultat višegodišnjeg stvaranja Hrvatske vojske, vojnih priprema, političkih odluka i jasne strateške procjene da se okupacija više ne može beskonačno tolerirati. Hrvatska je godinama nudila mirna rješenja, ali pobunjeničke vlasti nisu prihvaćale povratak u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

U takvim okolnostima Glavni stožer imao je ključnu zadaću: uskladiti snage, pripremiti zapovijedi, koordinirati pravce djelovanja i osigurati da se operacija provede brzo, odlučno i učinkovito.

Oluja kao prijelomnica

Za vrijeme Červenkova zapovijedanja provedena je vojno-redarstvena operacija Oluja. Hrvatska vojska i policija u nekoliko su dana slomile vojnu strukturu pobunjeničke paradržave, oslobodile Knin i najveći dio okupiranih područja te stvorile uvjete za završetak rata.

Oluja je promijenila stratešku sliku ne samo u Hrvatskoj nego i u Bosni i Hercegovini. Nakon nje više nije bilo moguće održavati iluziju da se granice mogu mijenjati silom i etničkim čišćenjem.

Zato se 15. srpnja 1995. može promatrati kao važan datum u završnom poglavlju Domovinskog rata. Imenovanjem Zvonimira Červenka na čelo Glavnog stožera Hrvatska vojska ulazila je u dane u kojima će se potvrditi kao pobjednička vojska slobodne i međunarodno priznate države.

Od 15. srpnja 1995. do studenoga 1996.

Zvonimir Červenko dužnost načelnika Glavnog stožera OSRH obnašao je od 15. srpnja 1995. do 16. studenoga 1996. godine. To razdoblje obuhvatilo je Oluju, završne ratne operacije i početak nove faze u kojoj je Hrvatska vojska iz ratne pobjedničke sile postupno ulazila u mirnodopski ustroj.

Njegovo ime ostalo je povezano s vremenom konačne hrvatske pobjede. Bio je jedan od ljudi koji su nosili odgovornost u trenutku kada se odlučivalo o oslobađanju okupiranih područja i završetku rata.