DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN

17. RUJNA 1991. – PADA VIROVITIČKA VOJARNA

Kako su ZNG i policija u tri dana preuzeli vojnu infrastrukturu, a iz zaplijenjenog materijala počela nastajati nova hrvatska vatrena snaga

Virovitica- oslobađanje vojarne
Virovitica- oslobađanje vojarne Foto: PHB/arhiva

Virovitica 17. rujna 1991. nije dobila samo oslobođenu vojarnu. Dobila je prostor, dokumente i vojni materijal iz kojih će se u sljedećim danima graditi nove hrvatske postrojbe. U lokalnoj ratnoj kronologiji taj se dan nastavlja na preuzimanje karaula u Terezinu Polju i Novom Gradcu 15. rujna te skladišta na Šištatu 16. rujna. Ali nije ista priča: ovdje je riječ o izravnom napadu na veliko, još uvijek branjeno JNA uporište u gradu.

Ono što se može čvrsto dokumentirati jest slijed događaja, uloga 50. samostalnog bataljuna ZNG-a i Policijske stanice Virovitica, predaja JNA te vrlo brzo pretvaranje preuzetog materijala u hrvatsku topničku sposobnost. Ono što se iz javno dostupnih izvora ne može pošteno rekonstruirati jest potpuni primopredajni inventar i popis svih mjesta u koja je svaka pojedinačna stavka poslana.

Tri dana koja su prethodila vojarni

Blokada vojnih objekata u Virovitici počela je sredinom rujna. Grad i branitelji prvo su presjekli granični lanac. U Terezinu Polju skupina ZNG-a, policije i lokalnih branitelja nakon višesatne akcije preuzela je karaulu; istoga dana preuzet je i objekt u Novom Gradcu. U središtu Virovitice potom su pod hrvatsku kontrolu došli Dom JNA i zapovjedništvo graničnog područja. Prema lokalnoj kronologiji, u tim je akcijama zarobljeno oko 80 pripadnika JNA, koji su potom pušteni.

Dana 16. rujna ZNG je preuzeo vojno skladište na Šištatu. Izvori ga opisuju kao mjesto sa značajnim količinama topničkih i raketnih projektila te drugog vojnog materijala. Taj se materijal u ovom tekstu ne pribraja automatski inventaru vojarne: riječ je o drugom objektu i drugim zapisima.

Tako se 17. rujna na vojarnu “Nikola Miljanović Karaula” dolazi nakon što su već otvoreni prvi izvori oružja, ali i nakon što je protivnik izgubio dio oslonca na granici i u gradu.

Tko je nosio akciju?

Glavninu napada prema javno dostupnim kronologijama činio je 50. samostalni bataljun ZNG-a Virovitica, uz potporu Policijske stanice Virovitica, odnosno MUP-a. Službeno je ustrojen 28. lipnja 1991. Prvi zapovjednik bio je Mirko Rukavina, drugi Marko Krstanović, a treći Đuro Dečak. U dokumentiranom sastanku kriznog stožera 1. rujna Đuro Dečak već se navodi kao zapovjednik bataljuna, pa je to najčvršća javna uporišna točka za zapovjednu odgovornost uoči rujanske akcije.

Policijsku stranu nije moguće svesti na fusnotu. Antun Troha bio je načelnik tadašnje Policijske stanice Virovitica, a lokalna dokumentacija policiji pripisuje ulogu u blokadi, osiguranju grada i napadu na vojarnu. U pregovorima s JNA zabilježen je Ante Krišto, dok se u kronologiji Grada Virovitice spominje i pričuvni sastav policije.

Narodna zaštita?

U virovitičkoj obrani postojala je šira mreža dragovoljaca i teritorijalne obrane. Akademska obrada lokalnih događaja navodi da je do kraja 1990. oko 550 ljudi bilo raspoređeno u vodove i desetine sa zadaćom osiguranja važnih objekata; u dijelu javnih prikaza ta se obrambena struktura povezuje s Narodnom zaštitom.

Međutim, za sam napad na vojarnu 17. rujna pregledani izvori ne daju zaseban popis pripadnika Narodne zaštite, njezina zapovjednika ni broj ljudi koji su ušli u napad pod tim nazivom. Zato je najtočnije napisati da je Narodna zaštita bila dio šireg obrambenog sustava i ranijeg osiguranja objekata, ali ne tvrditi da je zasebna postrojba s poznatim zapovjednikom napala vojarnu ako za to nemamo zapisnik ili zapovijed.

Na drugoj strani literatura koja obrađuje virovitičku bitku za granicu u sklopu JNA formacija navodi 42. granični bataljun i 288. mješovitu protuoklopnu artiljerijsku brigadu. U pregovorima o predaji 17. rujna pojavljuje se pukovnik Mitić. MORH u retrospektivi iz 2007. kao posljednjeg zapovjednika hrvatske vojarne navodi Miodraga Hokmana, ali taj se podatak odnosi na kasniju hrvatsku fazu; Hokmana ne treba automatski upisivati kao JNA zapovjednika koji je predao vojarnu.

Od projektila na kamionu do predaje

Noć uoči napada nije prošla bez borbe. Prema lokalnoj kronologiji, oko 00:15 projektil JNA pogodio je kamion na barikadi u Ulici Matije Gupca. Nakon toga građani su upućeni u skloništa. Glavni napad počeo je u zoru, ali izvori se razlikuju u minuti: MORH navodi 6:30, HČZ 6:45, a gradska arhivska kronologija 7:00.

JNA je odgovorila topničkom i pješačkom vatrom prema ZNG-u i MUP-u, ali i prema okolnim kućama i gradskim ustanovama. Hrvatski branitelji u napadu su, prema istim izvorima, raspolagali pretežno pješačkim naoružanjem. Dio komunikacijskog sustava vojarne bio je onesposobljen, a pregovori su nastavljeni pod vatrom.

Oko 10 sati zapovjednik JNA prihvatio je predaju. Kao razlog se u lokalnoj kronologiji navode magla, zbog koje nije bilo očekivane zračne potpore, i izostanak pomoći s Bilogore. Prvi vojnici izašli su oko 11 sati, dok se potpuno preuzimanje u pojedinim zapisima smješta oko 11:20 ili 12:15.

U javnim izvorima pojavljuju se i različiti brojevi ljudi koji su izašli iz vojarne. MORH navodi 140 vojnika i 45 časnika do podneva. HČZ i lokalna kronologija navode 156 vojnika te 55 časnika i dočasnika. Bez izvornog popisa i jasnog objašnjenja odnosi li se broj na prvi izlazak, ukupni sastav ili različite kategorije, te brojke ne treba nasilno svesti na jednu.

Predaja nije prošla bez žrtava. U hrvatskim redovima poginuo je Vladimir “Vlado” Vampovac Grga, a više je branitelja ranjeno. Oštećene su kuće i ustanove u blizini vojarne. Dio pričuvnika JNA, prema lokalnom zapisu, nije izašao kroz dogovoreni izlaz nego se povukao kroz kukuruze prema vojnom gospodarstvu, Bilogori i Gakovu.

Vrijeme napada

Oko 6:30–7:00, ovisno o izvoru

Ne postoji jedna javno usklađena minuta

Vrijeme predaje: Oko 10:00; prvi izlazak oko 11:00

Potpuno preuzimanje se navodi između 11:20 i 12:15

Sastav JNA koji izlazi

MORH: 140 vojnika + 45 časnika;

HČZ/Grad: 156 vojnika + 55 časnika i dočasnika

Brojeve treba objaviti usporedno, bez izmišljene harmonizacije

Hrvatske snage50. samostalni bataljun ZNG-a i PS/MUP Virovitica; lokalni izvori spominju i pričuvnu policiju.

Za zasebnu napadačku skupinu Narodne zaštite nema javnog popisa

Poginuli: Vladimir “Vlado” Vampovac Grga

Lokalni izvori uz njega navode i više ranjenih

Nije pronađen jedan “inventarni list”

To je najvažniji istraživački oprez. U pregledanim službenim, veteranskim i akademskim izvorima nema javno objavljenog, potpisanog primopredajnog zapisnika koji bi za vojarnu dao ukupan broj pušaka, strojnica, minobacača, topova, vozila, streljiva i druge opreme.

Postoje, međutim, čvrsto dokumentirane točke:

  • nakon predaje u vojarni su ostale velike količine naoružanja i opreme;

  • rujna dio je opreme organizirano izvučen iz vojarne prema Podgorju;

    1. rujna u Podgorju je ustrojen 19. mješoviti protuoklopno-topnički divizijun, pod zapovjedništvom Miodraga Hokmana;

  • u prvoj borbenoj uporabi te postrojbe, u noći 20./21. rujna, dvije T-12 djelovale su prema području Velike Klise radi ušutkavanja neprijateljskih minobacača;

    1. rujna je, prema zapovijedi Operativne zone Bjelovar, topnička baterija upućena prema Novskoj;

veteranska dokumentacija navodi i da su značajne količine oružja i opreme upućene u druga ugrožena područja Republike Hrvatske, ali javni prikazi ne navode potpun popis primatelja ni količina.

U kasnije dokumentiranom sastavu 19. MPOTD-a navode se baterija topova ZIS 76 mm, baterija haubica D-30 122 mm, dva samohodna topa M36 i dva oklopna vozila POLO M-83, uz zapovjedništvo i logistiku. To je sastav postrojbe u njezinu razvoju, a ne automatski popis svega što je 17. rujna pronađeno u vojarni.

Zašto je Virovitica važna za širu priču?

Zato što je zapljena ovdje odmah dobila organizacijski nastavak. Vojarna nije bila samo simbolički osvojena. Iz nje se izvlači oprema, u Podgorju se ustrojava 19. MPOTD, oružje se šalje prema drugim ugroženim područjima, a 2. listopada oko 50. samostalnog bataljuna nastaje 127. brigada HV-a.

U tom smislu Virovitica povezuje dvije razine rujanskog rata: lokalnu obranu grada, u kojoj zajedno djeluju ZNG i policija, te nacionalnu logistiku, u kojoj preuzeto naoružanje prelazi iz jednog oslobođenog objekta u nove postrojbe i nova bojišta. To je razlog zbog kojega se ovaj događaj prirodno nastavlja na podravske karaule i Pitomaču, ali ga treba obrađivati kao zasebnu operaciju.

Najpošteniji zaključak nije da danas znamo svaki komad oružja koji je izašao iz vojarne. Znamo dovoljno da se vidi prekretnica: 17. rujna Virovitica je prestala biti samo grad koji blokira JNA objekte i postala mjesto iz kojega se hrvatska obrana naoružava, organizira i šalje dalje.

Izvori

Izvor:PHB

Više iz kategorije: DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN

Osnivanje 55. samostalnog bataljuna

Osnivanje 55. samostalnog bataljuna

Saznajte sve o 55. samostalnom bataljunu: od osnivanja 1991., preko borbi na grubišnopoljskom i pakračkom bojištu, do raspuštanja 1992. godine. Priča o hrabrosti i žrtvi.

prije 19 h
04. studenog 1991. - Bitka za Logorište (VIDEO) Najčitanije

04. studenog 1991. - Bitka za Logorište (VIDEO)

Sjećanje na 4. studenog 1991. i Bitku za Logorište kod Karlovca. Detalji o napadu JNA i četnika, herojskoj obrani hrvatskih snaga te stradanju civila.

prije 1 dana
04. studenoga 1960. Siniša Glavašević – junaci Radio Vukovara davali su nadu i svjetlo patnjama Vukovara (VIDEO) Najčitanije

04. studenoga 1960. Siniša Glavašević – junaci Radio Vukovara davali su nadu i svjetlo patnjama Vukovara (VIDEO)

Prisjetite se Siniše Glavaševića, ratnog izvjestitelja i heroja Radio Vukovara, rođenog 4. studenoga 1960. Njegova izvješća davala su nadu Vukovaru do pada grada i tragične smrti na Ovčari.

prije 1 dana
04. studenoga 1876. izvedena opera Nikola Šubić Zrinski – ‘Za dom, u boj, za dom u boj!’ (VIDEO) Najčitanije

04. studenoga 1876. izvedena opera Nikola Šubić Zrinski – ‘Za dom, u boj, za dom u boj!’ (VIDEO)

Saznajte sve o operi Nikola Šubić Zrinski, izvedenoj 4. studenoga 1876. u Zagrebu. Otkrijte kako je postala globalni fenomen i zašto je 'Za dom, u boj' nacionalni idiom.

prije 1 dana
Vukovar, 3. studenoga 1991.: borbe za Lužac i bolnica pred iscrpljenjem Najčitanije

Vukovar, 3. studenoga 1991.: borbe za Lužac i bolnica pred iscrpljenjem

Na današnji dan 1991. godine, obrana Vukovara suočila se s teškim borbama za Lužac, poginuo je general JNA Bratić, a vukovarska bolnica bila je na rubu iscrpljenja s desecima ranjenika i nedostatkom zaliha.

prije 1 dana
Gornje Jame, 3. studenoga 1991.: Počeo zločin koji će gotovo izbrisati selo

Gornje Jame, 3. studenoga 1991.: Počeo zločin koji će gotovo izbrisati selo

Prisjećamo se teškog stradanja Gornjih Jama kod Gline 3. studenog i 11. prosinca 1991. godine. Zločin SAO Krajine gotovo je izbrisao selo i njegove stanovnike.

prije 1 dana
Miškovići, 3. studenoga 1991.: Poginuo hrvatski redarstvenik Marijan Matišić

Miškovići, 3. studenoga 1991.: Poginuo hrvatski redarstvenik Marijan Matišić

Prisjetite se Marijana Matišića, hrvatskog redarstvenika koji je poginuo 3. studenoga 1991. u Miškovićima na Pagu tijekom pratnje misije EZ-a. Sjećanje na heroja Domovinskog rata.

prije 1 dana
Na današnji dan 1991. Zbor narodne garde postao je Hrvatska vojska

Na današnji dan 1991. Zbor narodne garde postao je Hrvatska vojska

Saznajte kako je 3. studenoga 1991. Zbor narodne garde službeno preimenovan u Hrvatsku vojsku usred Domovinskog rata. Otkrijte povijesni put od osnutka ZNG-a do formiranja HV-a.

prije 1 dana
03. studenog 1994. operacijom Cincar oslobođeno Kupreško polje (VIDEO) Najčitanije

03. studenog 1994. operacijom Cincar oslobođeno Kupreško polje (VIDEO)

Saznajte kako je 3. studenog 1994. operacijom Cincar oslobođeno Kupreško polje. Prva zajednička akcija HVO-a i Armije BiH okončala je srpsku okupaciju i imala strateški značaj.

prije 2 dana
03. studenoga 1991. Zločini srpske vojske – u okupaciji Bilogore mučki ubijeno 24 Hrvata Najčitanije

03. studenoga 1991. Zločini srpske vojske – u okupaciji Bilogore mučki ubijeno 24 Hrvata

Dana 3. studenoga 1991. oslobođeno je područje Grubišnog Polja. Otkrijte zločine srpske vojske i pobunjenika u Bilogori, gdje je mučki ubijeno 24 Hrvata, a mnogi su protjerani i zlostavljani.

prije 2 dana
Višegrad 3. studenoga 1941.: Svjedočanstvo o četničkim pokoljima u istočnoj Bosni Najčitanije

Višegrad 3. studenoga 1941.: Svjedočanstvo o četničkim pokoljima u istočnoj Bosni

U studenom 1941. Višegrad je bio poprište četničkih pokolja. Izvještaj iz Sarajeva otkriva detalje o spaljenim selima, ubijenim stanovnicima i stradanju 2.500 Muslimana u istočnoj Bosni.

prije 2 dana
02. STUDENOGA 1991. – Treći dan operacije Otkos-10: Hrvatski branitelji izbili na cestu Virovitica – Grubišno Polje Najčitanije

02. STUDENOGA 1991. – Treći dan operacije Otkos-10: Hrvatski branitelji izbili na cestu Virovitica – Grubišno Polje

Saznajte kako su hrvatski branitelji 2. studenoga 1991., trećeg dana operacije Otkos-10, oslobodili Mali Grđevac i izbili na cestu Virovitica – Grubišno Polje, povezujući snage HV-a.

prije 2 dana

Prikazano 12 od 5748 članaka.